JEZIČNI SAVJETI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati  neke naslove kao što su: naslovi knjiga, brošura, časopisa, podnaslova…

Tu spadaju i naslovi umjetničkih djela: filmova, kazališnih komada, glazbenih, likovnih i ostalih umjetničkih djela.

Ako se naslov sastoji od jedne riječi, tada se piše velikim početnim slovom: Vijenac (časopis), Skrupule (roman), Branka (pripovijest), Autoportret (likovno djelo), Aida  (opera), Maršal (film)……

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nekidan sam na 1. programu Hrvatskog radija slušala kratku edukativnu emisiju Jezičnih savjeta. Tema je bila  pravilna uporaba riječi par i nekoliko prof. sc. Marka Alerića s Filozofskog fakulteta.

Pozorno sam slušala jer i naši suradnici na HGB vrlo često čine pogreške što sam uočila lektorirajući  neke njihove tekstove.

U hrvatskom standardnom jeziku riječ par označava ono što …

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što je frazem?

Frazem je ustaljena sveza koja se ostvaruje kao cjelina i ima vlastito značenje.

Obilježja frazema  su:  sastoje se od najmanje dviju punoznačnih riječi, veza između članova ne može se mijenjati, riječi u frazemu uvijek dolaze u istom poretku, barem jedna punoznačnica gubi svoje leksičko značenje, uklapaju se u …

više

(3. DIO)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

U trećem i posljednjem dijelu podsjetit ćemo se kako pišemo upravni govor kada se on sastoji od više dijelova, odnosno kada se nalazi ispred, iza ili između rečenice objašnjenja, te kako ćemo ga pisati ako se sastoji od više rečenica.

Zapamtili smo da se upravni govor uvijek piše s navodnicima („…“) pa ćemo to pravilo primijeniti  u pisanju upravnoga govora u gore spomenutim situacijama.…

više

(2. DIO)

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Prošli puta pisala sam o pisanju upravnog govora u situaciji kada se upravni govor nalazi bez rečenice objašnjenja i kada se rečenica objašnjenja nalazi ispred upravnoga govora. Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati kada se upravni govor nalazi na početku, a rečenica objašnjenja iza nje.

Ako prije pišemo upravni govor, a potom rečenicu koja ga objašnjava, tada vrijedi:…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

U prethodnim Jezičnim savjetima najavila sam da ću pisati o upravnom govoru jer se u njegovom pisanju vrlo često griješi.

Što je upravni govor? To je doslovno navođenje nečijih riječi ili teksta upravo onako kako ih je netko izgovorio ili napisao.

U navođenju pisanog teksta u načelu se ne smije ništa mijenjati, nego navodimo onako kako piše u izvorniku s pravopisnim i tiskarskim greškama.…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što su navodnici? Čemu služe? Kada i kako ih primjenjujemo? Pokušat ću barem djelomično odgovoriti na ova pitanja.

Navodnici su dvostruki pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju dva oblika; „…“ i  >>…<<. Sastoje se od početnih i završnih navodnika. Hrvatski se navodnici („ “) koriste tako da početni stavljamo ispod razine teksta, u razini zareza, a završni u razini izostavnika (‘), iznad razine teksta.…

više

Mali jezični savjeti

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što su to hidronimi? Tu spadaju imena oceana, mora, jezera, rijeka,potoka, potočića, močvara, bara, zaljeva, tjesnaca, slapova… odnosno svih manjih ili većih vodenih  površina. Često se griješi upravo u njihovom pravilnom pisanju.

U imenima voda vrijedi pravilo: prva riječ piše se velikim slovom, ostale malim početnim slovom, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime.…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi, pridjevaju se imenicama, odnosno opisuju imenice. Mijenjaju se baš kao i imenice prema rodu, broju i padežu.

crni kaput – m.r. jednina,  nominativ

veseloj djeci – sr. r. množina, dativ

drvena klupo – ž. r. jednina, vokativ…

više

MALI JEZIČNI SAVJETI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskog glasa Berlin

U prošlim Savjetima spomenula sam da se brojevi mogu pisati brojkama i brojevnim riječima. U pisanju brojeva riječima vrlo često se griješi, bez obzira je li riječ o jednočlanim ili višečlanim brojevima. Najčešće se griješi u pisanju broja 4. Pišu: ćetiri, četr, četir… a pravilno je – četiri.

Također se vrlo često griješi u pisanju dvoznamenkastih brojeva između 10 i 20. Nije jedanest, jedanajst, nego jedanaest, nije dvanest, dvanajst, nego dvanaest… Slijede: trinaest, četrnaest, petnaest, šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest.…

više