MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Naraštajima školaraca brojevi zadaju muka – valja ih zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti, računati i preračunavati. Ali brojeve valja upotrebljavati i govoreći, a ne samo računajući. Da brojeve nije lakše govoriti, nego računati ih, pokazat će sljedeće rečenice u kojima brojeve 2, 3, 4 pokušajte postaviti u odgovarajući oblik: U sobi nema 2, 3, 4 stolova, Prilazim 2, 3, 4 stolovima. A što ćemo tek s rečenicom:U 2 voćnjacima nije bilo 4 trešnjevih stabala!…
JEZIČNI SAVJETI
PUTOM ILI PUTEM
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis jezik
Imenica put se u instrumentalu jednine može upotrijebiti u dvama oblicima: putom i putem. Ako je poslušati normativne preporuke u našim četirima suvremenim gramatikama, instrumental imenice put ne ćemo znati bez većega napora upotrijebiti u pravilnom obliku, jer se normativne preporuke međusobno razlikuju.
Neke nam gramatike preporučuju upotrijebiti oblik putom ako je iza kakvoga prijedloga: Za putom raste trava, a oblik putem ako …
ŠTO SE KREĆE, ŠTO POČINJE …
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Nakon školskih praznika često možemo čuti i pročitati ovakve rečenice: Kreće nova školska godina, Kreće razmjena udžbenika., Kreće nastava u drugom polugodištu., Kreću obveze. Te su rečenice u hrvatskom jeziku već postale uobičajene, osobito u razgovornom jeziku.
U svim navedenim rečenicama upotrijebljen je glagol kretanja kretati uz imenice koje ne znače što pokretljivo. S obzirom na to da se školska godina, razmjena udžbenika,
EKO-ŠKOLA ILI EKOŠKOLA
MALI JEZIČNI SAVJET
Časopis Jezik
Predmetci su tvorbeni dijelovi riječi koji se predmeću osnovi riječi i mijenjaju joj značenje. Primjerice, preskočiti (pre+skočiti), prevelik (pre+velik), preblizu (pre+blizu).
Predmetci mogu biti domaćega podrijetla: protuudar (protu+udar) ili tuđega podrijetla: kontraudar (kontra+udar), mogu se dodavati na riječi domaćega podrijetla: suučenik (su+učenik) ili tuđega podrijetla: suautor (su+autor). Tako nastaju raznolike, „miješane“ tvorbe – protuakcija, kontraakcija;…
GRUDANJE ILI GRUDVANJE
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Grudanje je omiljena dječja zimska radost. Ako su grude ledene, mogu biti i opasne. Ako su grude grudve, ne treba se igrati s njima jer ćemo jezično pogriješiti.
*Grudvanje i *grudva ne pripadaju hrvatskom književnom jeziku, pravilno je reći grudanje i gruda.
Gruda može biti snijega, masla, zemlje. U prenesenom značenju, rodna gruda znači domovinu. Grudast je onaj koji ima…
Puce, gumb, dugme…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Nedavno sam mrežno pretraživao o zubnom koncu te naišao na jezično vrlo zanimljiv članak pod naslovom: «Zubni konac uvijek čvrsto drži puce na odjeći». Dio teksta ispod naslova glasi: «Kako gumbi ne bi otpadali s odjeće, prišijte ih koncem za čišćenje zubiju. Učvršivanje zubnim koncem osobito je dobro za kapute jer su dugmeta na njima pod velikim opterećenjem i dovoljan je jedan krivi pokret ili otkopčavanje u žurbi da običan konac popusti.» U nekoliko rečenica čitamo tri različita naziva…
LIČITI, SLIČITI, NALIKOVATI…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Otkako sam dobio sina, ne prođe dan, a da ne čujem kako Borna liči ocu ili majci. Nitko ne kaže sličiti, a isto tako ni nalikovati.
Glagoli sličiti i ličiti ne znače isto. Često se griješi u uporabi glagola sličiti, naličiti, nalikovati. Ako se tu još umiješa i srpski oblik ličiti, tada nastaje prava zbrka i više ne znamo što je točno, a što netočno. Tako čujemo kako on sliči na nekoga, sliči komu, liči na koga i liči komu. Glagol je ličiti stara riječ od…
U BRISELU, ILI U BRISLU
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Radi lakšega uočavanja pogrješnoga izgovornoga oblika imenice Bruxelles, u savjetu će se pisati prema izgovoru (izg. Brisel). Međutim, ta se imenica u hrvatskom jeziku ne piše prema izgovoru. Dakle, nije ispravno pisati /Brisel/, nego Bruxelles.
Prije nekoliko dana na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu postavljen je veliki ugostiteljski šator koji će se ondje nalaziti do veljače sljedeće godine. Kao i o svemu, mišljenja su građana o tom šatoru podijeljena, a nezadovoljnici su mnogo…
Ulica bleiburških žrtava, ili…?
MALI JEZIČNI SAVJETI
Pitali ste Jezik: „Jedno pitanje: Ulica blajburških žrtava ili Ulica Blajburških žrtava? Ili nekako drugačije?“
Pitanje je neobično jer se pisanje naziva ulica nauči u početnim razredima osnovne škole pa se nauči da se prva riječ u nazivu piše velikim početnim slovom, a od ostalih riječi samo one koje su vlastito ime. Uz to, pridjev tvoren od imenice Bleiburg piše se prema izvornom liku, a ne prema izgovoru, dakle – bleiburški. Piše se malim početnim slovom jer se velikim početnim slovom
U Malom Lošinju ili na Malom Lošinju?
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Na Malom Lošinju dva milijuna noćenja glasio je naslov članka u jednim dnevnim novinama. Iz toga je naslova teško raspoznati jesu li dva milijuna noćenja ostvarena u gradu Malom Lošinju ili pak na cijelom otoku Lošinju.
Naime, ako je navedeni broj noćenja ostvaren u mjestu koje se zove Mali Lošinj, u naslovu je upotrebljen neispravan prijedlog, jer za naseljena mjesta upotrebljava se prijedlog u, a ne prijedlog na (Živim u Zagrebu, Imam mnogo prijatelja u…