događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
Piše: Ivan Tumbas
Ime mu neću kajzti. Samo toliko ću zabilužiti, da se rodio kao i drugi čovik od matere rodjene, da je živio 80 godina i da je umro na mudrosti u smrtnoj bolesti i to bez doktora. A šteta je bilo za njega. S počelom njegovog gustiranja ova mudrost se nije rukopisno pokazala, od kad je u svojem frtalju on prvi i počeo brkove nositi i kud je prvi vrtalj zemlje na ime njegovo pripisan bio, onda je fucutost takom silom buknila iz njega, kao iz prižarene peći plamen od suve slame.…
piše: Sandra Marelja Muić
Pred neki dan sam imala priliku čitati knjigu „Stoljeće mudrosti“ rađenu prema životu tada 108-godišnje Alice Herz-Sommer, najstarije živuće osobe koja je preživjela holokaust. Ova češka Židovka provela je dugi ispunjen život kao pijanistica, prenoseći svoje znanje i životnu radost drugima, bez gorčine i samosažaljenja. Nikad nije spominjala koncentracijski logor i zlo nanešeno njoj, njenoj obitelji i 6 milijuna ubijenih sunarodnjaka.
piše: Dražen Radman
Nikola K. (26) je u ponedjeljak navečer, divljajući Audijem 3, s preko 2 promila alkohola u krvi, pokosio četvero ljudi na zagrebačkom Kvatriću, pri čemu je na licu mjesta smrtno stradala Ljiljana K. (61), a njezin suprug Aleksandar K. (67) je od posljedica teških ozljeda preminuo dva dana kasnije.
Strašno pitanje
Ono što je dodatno šokiralo javnost, osim pokušaja bijega s…
Reagiranje na Otvoreno pismo zatvorenih umova
piše: Sonja Breljak
Berlin/ Pričekah da prođe Uskrs pa Bijela nedjelja jer s mojim crkvenim zborom tad pjevam sve dane Velikoga tjedna, uživam u doživljaju i ne dam pokvariti mi, nam ga.
Tako evo, tek sad čitam pomnije taj tragikomični uradak objavljen netom pred Uskrs (18.0žujka) u 7 Dnevno (nad)naslovljen kao “Otvoreno pismo ogorčenih hrvatskih iseljenika iz Njemačke” s naslovom otiskanim veeelikim masnim slovima (i po sistemu: ma nek se vidi, nek se zna, tko se kome (ne)dopada) “Sonja Breljak obrušila se na hrvatskog generala Željka Glasnovića”. Nećeš majci!…
piše: Stjepan Poljaković
Postoje stvari koje se moraju reći ma koliko god se tome protivili, dijelom zbog istine, a dijelom zbog zauzimanja jasnoga stava. Nisam od onih koji su skloni debatama. Radije puštam vremenu da pokaže svoje, ali…
Svjedoci smo svojevrsnog paradoksa koji graniči sa zdravim razumom.
Logično bi bilo da narod i država, koji su na rubu propadanja u…
piše: Ivan Cingel
Nije tajna da je Hrvatska pod opsadom. Unatrag par mjeseci svjedočimo jednoj sustavno agresivnoj protudemokratskoj agendi, u smjeru dokinuća kulturnog pluralizma te – riječima samog ministra Hasanbegovića – uspostave ”novog nacionalnog obrasca”, za ”integrirati cijelu naciju” uz ”prekid ideoloških sukoba”.
Unifikacija, dabome, po preskriptu koji si je on arbitrarno zamislio. Kako ministar intelektualno potječe iz nolteanske klase povijesnog revizionizma, ne čudi da je agenda praćena ofenzivom stanovite ideološke provenijencije, s kakvom se nije dopušteno pojaviti u svijetu. Pri čemu recentne sramotne eskapade Jakova Sedlara čak ne predstavljaju najgori eksces.…
Piše: Dražen Radman
Čitam ovih dana naslove: ”Opljačkano sjedište MUP-a: lopovi odnijeli 28 000 eura i 2 kg zlata”, ”Panama Papers: Otkriveno kako svjetski bogataši skrivaju novac”, ”Direktor velike tvrtke obnavlja svoju vilu, a radnicima duguje i po 13 plaća”, ”Lažirali nesreće i na osiguranju krali milijune”, ”lažnim ovrhama dvije tvrtke opljačkane za 50 milijuna kuna”, ”Rekli da će joj uručiti paket pa joj iz stana ukrali 25 000 kuna”……
Harmonikaš Antun Sarajčić probio se trnovitom stazom svatovskog svirača. Malo ga je ljudi znalo po imenu. Nadimak Bonzo postao mu je umjetničko ime.
piše: Stjepan Poljaković
Podvinje/ Najkraću i najistinitiju definiciju svatovskih svirača, po meni, izrekao je Đorđe Balašević.
U njegovoj pjesmi Djevojka sa čardaš nogama ima jedan stih: „Ja sam samo tu da vrijeme brže proleti …“ Ma koliko to priznavali ili ne, najčešće je tako.
Koliko puta ste pitali nekog gosta koji je upravo izašao iz svatova tko im je svirao. Koliko ih je znalo odgovoriti?…
piše: Sonja Breljak
Berlin/ E, da! S tom temom imam više veze nego li nekad to i sama želim. Prati me u stopu. Pa tako taj bol, taj jed, taj skupljeni gorčin, nikad ne prolazi. Niti to stanje ne prolazi. Tko ono reče: jednom izbjeglica, uvijek izbjeglica?
Bilo je to, sad već tamo one davne 1992. kad krenusmo iz svog doma …da vas ne gnjavim svojim doživljajima, nevoljom i onim što svi o tom našem jadnom ratu, manje više znamo. U veljači 1994. osvanusmo na berlinskom kolodvoru. Izgubljene duše.…
