događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
tekst: Josip Mayer
Kada bi hrvatsko iseljeništvo dobilo od dosadašnjih vladajućih kvalitetne upute i smjernice, ono bi s velikim žarom još više pomagalo svojoj domovini. Njihove mogućnosti pomoći su neprocjenjive, pogotovo danas u mirnodopsko vrijeme, za razliku kako su mogli pomagati u ratnim i poratnim godinama.
Nisam političar, već jedan od prvih bauštelaša, koji vrlo intenzivno prati iseljeničku situaciju već preko dva desetljeća.…
piše: Armin Pohara
Pijemo krv kao vampiri ovoj našoj majci zemlji još od početka industrijske revolucije. Tada smo to radili iz neznanja i pohlepe. Danas to radimo samo iz pohlepe. Crpimo već drugo stoljeće njenu naftu, rujemo po njenoj utrobi, uništavamo šume, trujemo njenu zemlju i vodu.
Vođeni najprostijom, ružnom, odvratnom ljudskom pohlepom. Masovno proizvodimo i ubijamo životinje kako bi mogli jesti meso kad god nam se prohtije……
piše: Josip Prudeus
(Od)uvijek sam spreman osuditi svako zlo i zločin protiv čovjeka. I kao kršćanin i rodoljub i humanist.
Činio sam to do sada i ostajem dosljedan prosvjedovati u ime nedužnih žrtava svakog nečovječnog čina povampirenih čudovišnih neljudskih ideologija.
Ne, smrt fašizmu, ne smrt komunizmu ( parole jače odjekuju u praznim glavama!) nego uništimo im korijen i trag! Zbog našeg …
piše: Stjepan Poljaković
„A kad bi se izredali s gozbama, Job bi ih pozvao na očišćenje. Uranio bi izjutra i prinio paljenice za svakog od njih; mislio je: „Tko zna nisu li mi sinovi griješili i u srcu Boga hulili!“ Tako je Job svagda činio.“(Job 1.5)
Biblija naziva Joba najpravednijim slugom Božjim svoga vremena, toliko pravednim da se Bog njime pred svemirom hvalio.
Kršćani često i dugo raspravljaju o molitvi. Omiljena im je tema…
piše: Igor Matijašić
I službeno je započela nova školska godina, a tjedan je dana nastave već za nama. Što se može (pred)vidjeti ako se po jutru dan poznaje?
– i nadalje je vrlo aktualna Grašina pjesma „Sve nas manje ima tu“. Slavonija se prazni, roditelji se javljaju iz Švedske navodeći sve ljepote obrazovanja koja ta hladna zemlja nudi, a statističari se natječu u tome tko će smisliti bombastičniji naslov o tome kako će Hrvati za nekoliko godina posve nestati. Ravnotežu drže optimisti…
Iz naše arhive/ objavljeno na današnji dan 2010. godine
piše: Sonja Breljak
Još se ispunjena lijepim uspomenama sjećam tog događaja. Tamo u ljeto 2006. godine u berlinskom gradskom predgrađu, Dahlemu, održana u Muzeju europskih kultura jedna iznimno vrijedna manifestacija. Nosila naziv Hrvatski kulturni dani. Potrajala čak četiri tjedna. Ma bilo tu svega. “Napili” smo se tada, sjećam se i danas dobro, vode s kulturnog izvora našega roda i jezika.…
Piše: Stjepan Poljaković
Ove se godine odlučih na godišnji u toplicama. Po definiciji toplice, banje, kupke rehabilitacijski su centri s medicinskim uslugama i ljekovitom vodom.
S tim uvjerenjem sam nazvao recepciju hotela i rekao kako želim jednokrevetnu sobu. Recepcionar mi onako u šali spomenuo mogućnost da privedem štogod od ženskoga roda pa da ne samujem. Pomislio sam da sam nazvao agenciju za upoznavanje, ili recepciju javne kuće. Moja ideja da se odmorim i opustim shvaćena je poprilično neozbiljno.…
piše: Žarko Delač
Sjednica Skupštine grada Zagreba na kojoj je preimenovan jedan od najljepših zagrebačkih trgova privukla je pozornost medija i suprotstavila izgleda nepomirljive ideološke razlike između pojedinih skupštinara.
No, osobno mi je daleko zanimljivija bila rasprava o preostroju gradskih upravnih tijela i razdvajanje Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport na tri dijela.…
piše: Ivek Milčec
U svagdašnjoj političkoj hrvatskoj mućkalici sve češće spominju se, zazivaju i obećavaju referendumi svakakvih vrsta pa se pitamo zakaj se ne bi održal jedan pod radnim naslovom: Jeste li ili niste za to da žene imaju ista prava kao i muškarci?
Budući da se pojedinci i neke konzervativne udruge i stranke sve glasnije zalažu za povratak na tkzv.”hrvatske tradicijske vrijednosti” tj. vraćanje žena šparetu, ognjištu, kuhinji i kuhači jer bi se, po njihovom, na taj način povećal natalitet u Rvackoj a…
Tekst i foto: Josip Mayer
Potaknut sam mnogim člancima koji kazuju kako i na koji način pojedini gradovi na otocima slave iseljenički dan. Na Krku se iseljenički dan slavi već preko 15 godina, na otoku Susku već 32 godine.
Bilo bi hvale vrijedno razmišljati kako bi se mogao Dan iseljenika organizirati i u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu ili možda još negdje u Slavoniji odakle se nekada iseljavalo, a i danas se iseljavanja događaju masovno.…