Umjesto priloga naše suradnice Tuge Tarle u rubrici MOJ DUHOPIS, stiglo nam pismo iz dalekog Čilea u kojemu stoji: – Poštovana i draga Sonja, oprostite što vam se nisam javila s prilogom, ali to doista nije ovaj put bilo moguće jer sam bila rastrgana između brojnih obaveza i susreta s našim čileanskim Hrvatima.
07 KOLUMNE
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
MIRIS MOJE SESTRE
piše: Ivona Sekulić
Otići iz domovine u tuđinu, nije nimalo lako. Biti tamo rođen, druga je priča, iako i tada vuče nostalgija.
Moja je “priča” započela nedavno. I svako malo me boli i vuče natrag, kako ja to volim zvati, miris moje sestre.
I doslovno, a i figurativno. Sestra, kao fundament pored majke, koja je ostala u Domovini, koja ju čuva dok se ja tamo ne vratim. Sestra, kao moja spona s prošlošću, najbolja prijateljica i veza s budućnošću. Netko koga, pored majke, najvrijednijeg imam. Njen miris osjetim stalno.…
IZGUBLJENI BALANS
Kapitalistička ekonomija i njena ovisnost o kapitalističkom imperijalizmu
piše: Dražen Katić
Kapitalistički sistem se počeo stvarati nakon izuma parnog stroja, odnosno početkom prve industrijske revolucije. To je zapravo i dovelo do raspada feudalnog sistema i ukidanja kmetstva. Prvi kapitalisti su naravno bili bivši feudalci, a prvi
VIDJETI TEBE
TKO LJUBAV DAJE …
tekst i foto: Stjepan Poljaković
Slavonski Brod/ Objektiv periskopa se ovaj tjedan zaustavio u podrumu jedne crkve, tu u Brodu. Priča koju čitate nije bila planirana, ali kako to biva u životu …
Za ljubav kažu da ima tisuću lica, oblika, i ono što je najbolje, nikada nisi siguran kada ćeš se susresti s njom. U jednom recitalu od prije 20-ak godina, naučili smo da u grčkom jeziku postoje tri izraza, naziva za ljubav: AGAPE – ljubav Boga prema čovjeku, EROS – ljubav između čovjeka i žene i FILEO – ljubav između dva prijatelja.
Ja sam u nedjelju svjedočio onoj prvoj i trećoj, no krenimo od početka.
Branimira sam upoznao na jednom rođendanu u siječnju. Došao je u goste svojoj prijateljici gdje su ga…
“TO GO” EKONOMIJA
Ekonomija budućnosti
piše: Dražen Katić
Prije više godina pojavila se prva “kava to go” u Štutgartu. Odjednom sam vidio ljude kako hodaju ulicom idući na posao i noseći kavu u kartonskoj šalici u ruci. U prvim danima to je izgledalo vrlo čudno bez obzira koliko su Nijemci liberalni.
Danas je “kava to go” postala naša svakodnevnica. Bilo da je jutro ili tok dana vrlo veliki broj ljudi kupuje takvu vrstu pića. Prednost je višestruka. Ne gubimo vrijeme sjedeći i ispijajući kavu, pogotovo ako nam se žuri. Pored toga cijena je zaista niža…
JELENINE VRIJEDNE RUKE
tekst i foto: Marija Matijašević
Stružec/ Radionica “Košarica” iz Strušca je dobila još jedne vrijedne ruke, našu članicu, gospođu Jelenu Srednoselec.
Jelena je kreativna mlada mama dvaju tinejdžera, i ima seosko gospodarstvo, koje zahtjeva puno truda i rada.
Zbog posla, ne može Jelena svaki puta biti na radionici, ali kada dođe, puno napravi i ne žali ostati do kraja.…
ŠENFLIK
piše: Ivan Tumbas
Gledam, vrime prolazi frtalj po frtalj, mi Bački Bunjevci-Hrvati uvik cupkamo na istom mistu i visčinimose da nam sve iđe potaman, al očin, neiđeno naprid neg nataraške.
Ajak nije kogot bi kazo, ta sve iđe ku podmazano jel pasira punit svoj buđelar i malo po malo vedlikovat svoju ćud, ta ko nebi kad su njevi stari ji naučili kako bolje isti meso, nag suparnu čorbu. Oni nikad ne poste, sve im trbuvi se niki naduvali, virnici pravi kogot bi kazo.…
LAPTOP ILI ŠKOLSKA TORBA
Trebaju li nam učenici koristiti laptop ili ostajemo kod dosadašnje prakse sa teškim školskim torbama?
piše:Dražen Katić
Ova tema je vrlo važna jer zadire ne samo u financijsku problematiku roditelja, već predstavlja i jedan etički problem. Problem teških školskih torbi se tiče kako Republike Hrvatske tako i cijele Europske Unije.
Činjenica koju svi znamo je da školska torba osnovnoškolca teži između 5 i 8 kg. Također je činjenica da kod male djece to iznosi oko 1/3 tjelesne …
DOKLE ĆE MOJA HRVATSKA ŠUTJETI
piše: Ivona Sekulić
Kad pogledamo unatrag, lakše je nabrojati pošasti svih mogućih bolesti koje su danas izlječive, nego bijele kuge – kojoj nema lijeka, već se unaprijeđuje.
Hrvati su, posebice, odlazili iz domovine u dva veća navrata (da ne nabrajamo one konstantne, manje) a prvi je bio za vrijeme nesretne Jugoslavije, drugi sada – u vrijeme recesije i kraha ekonomije. …