događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
Nekako s proljeća
tekt i foto: Sandra Marelja Muić
Zadar/ Obaveze me tjeraju u grad četvrtak prijepodne. Obilazak šaltera i neke manje ružne stvari na dnevnom redu, izvedive jedino bez kolica i Male Vlasti u njima.
Suosjećajno gledam majke s pogonom na četiri kotača dok upijam puls grada.
Na putu prema poluotoku prolazim ispod donjeg ulaza u bolnicu i vidim na zidiću desno transparente protiv pobačaja te nekoliko…
Priča o brodskom majstoru glazbala, Mladenu Jurkoviću-Juri
tekst i foto: Stjepan Poljaković
U potrazi za rijetkim i autohtonim detaljima iz svog okruženja Periskopov objektiv zaustavio se na jednoj bijeloj prizemnici u Podvinju, ni po čemu posebnoj osim po tamburi na pročelju.
Tamburašima iz brodskog posavlja a i šire, to je dobro poznata Jurina radionica, odatle na turneje kreću ili na remont dolaze mnoge prime, bugarije, bračevi, basovi….
piše: Ivek Milčec
Bilo je samo pitanje dana kada će se održati tkzv.”antibraniteljski” prosvjed. A gdje drugdje nego u glavnome gradu jedne poltički netolerantne, korumpirane i podijeljene zemlje.
Predigra subotnjem prosvjedu “antišatoraša” odigrala se dan ranije kada je nezaposleni mladić Marko Grahovac sa transparentom mirno prosvjedovao nasuprot braniteljskog šatora u Savskoj 66.…
piše: Dražen Radman
Što reći o zbivanjima u Zagrebu? Klupko je to veliko.
piše: Marijana Šundov
Zagreb/22.2.2015./ Tjedan iza nas pokazao je svu raskoš veljače. Bila je to cijela paleta vremena iznad Zagreba, od predivnih sunčanih dana, magle, kiše, niskih temperatura i slane.
Veljača – prevrtača u svoj svojoj težini. Stalno se trebalo oblačiti, svlačiti ukratko presvlačiti. Jedini mjesec imena ženskog roda prema predaji ime duguje činjenici kako dani postaju duži, veći „velji“.
Bio je to i tjedan završetka karnevala, krnjevala, fašnika, maškara, poklada, maskenbala …kako li se sve u hrvatskom …
piše: Ivona Sekulić
Hrvati su oduvijek u Njemačkoj bili među najvećim migracijskim skupinama koji žive integrirano, uspješno i uglavnom bez problema u koheziji s Nijemcima. Nijemci su nam i povijesno bili saveznici, politički prijatelji godinama.
Pripadnici su zapadne kulture, običaji su slični našima, pa ni integracija nije teška.
Nijemci su točni, odgovorni, rade čitav svoj životni vijek i to je…
piše: Stjepan Poljaković
Kod židova je bio običaj da u znak tuge a nekada i ne slaganja sa određenom rečenicom onaj koji je tužan ili sablažnjen podere svoju haljinu.
Pisac knjige o Jobu zabilježio je da je u čuvši za stradavanje svoje djece Job poderao haljine svoje, obrijao glavu sjeo i posuo se pepelom, u drugim situacijama pokajnici su oblačili kostrijet, odjeću od grube kozje dlake, to je bio znak da se netko za nešto kaje.…
piše: Ivan Trumbas
Ne volim ozbiljnost brzih ajzibana. Kad uvate u vošut i potresu cilu vošutstanicu, zima me prolazi, a u crnoj noći upravo je strašljivo ono tupo hukanje, koje se čuje izpod kolija. A iskreno rekuć nevolim ih ni zbog putnika.
Sasvim nepoznati stranci se običavaju tu nagrnuti, koji istina da izpod brka s hladnim »dobar dan” ili „dobar večer” pozdrave suputnike, al je sotim ujedno i završio se divan.…
Zovem se Ivona Sekulić, rođena 22.03.1986, u Slavonskom Brodu.Ovdje sam zavrŠila osnovnu i srednju Školu. S nepunih 19 sam otišla u Nizozemsku na au-pair nanny sistem čuvati djecu, i tamo živjela.
Vratila sam se i nastavila. S 20 sam otišla u Francusku raditi isto, pa nakon godinu dana u Italiju, te najzad u Sloveniju.
piše: Ivona Sekulić
Danas (jučer, op.u.) je u gradu Zagrebu vladalo ružno ozračje. Demokracija je pokazala svoje lice, ali ne u pravom svjetlu.
Demokracija jest rastezljiv pojam, ali ima svoje granice, a te granice zovu se zakoni. Tu gdje je demokratska rastezljivost trebala biti zaustavljena, trebao je reagirati zakon. Umjesto toga, dobili smo bezvlašće.
Skupili su se aktivisti, ljuti na državu, vlast, predsjednicu i…