događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
piše: Žarko Delač
Obnova kuća u poplavljenoj Slavonskoj posavini potaknula me na razmišljanje o načinu našeg života i svakodnevnoj realnosti.
Jedna od njih je veliki broj ogromnih, armirano-betonskih kuća koje su uglavnom predimenzionirane u odnosu na obitelji koje u njima žive. Nije stoga rijetkost čuti kako veliki broj vlasnika kuća danas žali što se upuštao u gradnju. Osobito kada se uzme u obzir da su djeca otišla svojim životnim putem i nemaju namjeru s roditeljima stanovati.…
tekst i foto: Sandra Marelja Muić
Eno ih, počele su se žutiti …i to onako, svojski.. ko’ iz inata, baš danas.
Koliko god sam obilazila oko njih, razmicala grane, virila s ceste, propinjala se na prste, sve su još bile zelene i nisu bile za branje.
Grane vise do poda, savijaju se od težine, pas buba glavom u njih, ali za jesti još nisu.
tekst i foto: Marijana Šundov
Bruxelles/ 11. 10.2014. /Nitko nije otok.
Svi mi želimo upoznati druge i razumjeti jedni druge. Svi se želimo ogledati u očima drugoga, primiti potvrdu svoje ljudskosti. Ljudi kroz razne odnose spoznaju jedni druge. Kroz ljubav, kroz prijateljstvo, kroz druženje. Za sve treba vrijeme, ono vrijeme života koje darujemo jedni drugima.
Ima i puno putova za upoznati stranu zemlju. Neki će reći kako je pravi način kušanje domaćih specijaliteta, drugi će obići trgovine i trgove, a oni treći poznate građevine i povijesne spomenike. I za to treba vrijeme.
Ipak možda je ipak jedan od najpotpunijih i najkraćih načina upoznavanja kroz umjetnost. Umjetnički izričaj zgušnjava na…
O ovogodišnjem nastupu hrvatskih izdavača na Sajmu knjiga u Frankfurtu
piše: Ivica Košak
Već je dr. Friedrich Salomon Krauss, za Antropološko društvo, 1885. u Beču, predstavio rad: “Ponašanje iIi običaji Južnih Slavena”.
Ova knjiga, kao da je već tada bila pisana za Hrvate u 21. stoljeću. „Pleti doma kotac kao ti otac.“
Na više od sedamsto stranica bilježi Krauss korijenje nesnalaženja našeg svijeta u promidžbi i poduzetništvu. I uvijek, bilježi Krauss, kod Južnih Slavena što će danas reći Hrvata, krivi su oni drugi:…
tekst i foto: Sandra Marelja Muić
I nije baš neki tulum za Dan neovisnosti, čudni mir cijelo jutro, a i tokom dana ne vidim da se itko od ovih s kravatom uspio usositi svojom govorancijom.
U biti, gotovo pa standardna shema …za premijera izlazimo uporno i dosadno iz krize, za predsjednika je stanje u državi različito po pojedinim područjima a potpredsjednik sabora izjave ovih dvaju oksfordovaca spašava i ovaj put jer se zahvalio svim braniteljima i onima koji su se žrtvovali za domovinu.…
Piše: Josip Mayer
Čitam okolo u raznim novinama i portalima, slušam preko HR i TV-a …radnici se žale, da ne dobivaju izplaćene plaće mjesecima.
Žao mi je ljudi. Kako im pomoći? Uz druge i sam se čudim …pa si mislim …kako to može biti grozno ,..da se baš ništa od zarađenog nije dobilo …i još to radeći i u državnim tvrtkama.
U Njemačkoj i u nekim drugim demokratskim, moderno razvijenim zemljama, upravo državne tvrtke djeluju za radnika i za…
Piše: Sandra Marelja Muić
Ljubaznošću i preporukom jedne bivše kolegice dopao me plemeniti zadatak priskočiti zadarskoj književnici Mirjani Mrkela pri jednom kraćem prijevodu na njemački jezik.
U gradu koji vrvi umjetničkim dušama iz rasadnika Filozofskog fakulteta i općenito velikim brojem autora koji iskaču trenutno, ime mi je bilo poznato ali pravih saznanja o radu i osobi drage Mirjane nisam imala uopće – na vlastitu sramotu. Neposredno pred …
Blagoslovljena hrvatska kapelica u Banneuxu – svetištu svih naroda
piše: Marijana Šundov
Bruxelles, 5. listopada 2014./ Svaki treći tjedan mjeseca rujna tradicionalno se održava hrvatsko hodočašće u marijansko svetište Djevici Siromaha u Banneux nedaleko Liega, u Kraljevini Belgiji.
Tako je bilo i ovog rujna, a brojni Hrvati iz Belgije i susjednih Njemačke, Luksemburga i Nizozemske imali su ovaj put još jedan razlog više da taj dan dođu u Banneux.…
piše: Dražen Katić
Stanovništvo gotovo cijele Europe ubrzano stari. Imamo sve više osoba starijih od 60 godina, a sve manje osoba mlađih od 25 godina.
Ta pojava će u budućnosti izazvati mnoge probleme.
Današnje potrebe “generacije treće dobi” mogu se općenito definirati kao: njega starijih osoba, socijalna briga o starijima, kulturne i sportske ponude za starije, zaštita starijih osoba od …
