događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
piše: Igor Matijašić
Pri kraju jedne iznimno stresne godine koja nam je donijela mnogo toga lošeg, samo ponavljam davno napisane rečenice o svojoj zemlji u budućnosti (kao prilog novogodišnjim željama)…
Želim Hrvatsku u kojoj će ljudi živjeti, a ne preživljavati. Zemlju u kojoj neću susretati ljude kako prevrću po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama ili hranom.…
Zlosretna predviđanja, nagađanja i slutnje kako bi mogao doći još jedan, jači potres od onog u ponedjeljak, u utorak su se, nažalost, uistinu obistinile.
Iako se potres jačine 6.2. ili 6.3 ili čak i 6.4. po Rihteru, kako su kasnije izvijestile neke njemačke TV kuće, nije osjetio do Berlina, bijah u njegovu jačinu i razornu moć skoro direktno uključena jer sam u tom trenutku upravo gledala razgovor novinara s gradonačelnikom Petrinje u centru grada, kad je tako zatreslo da je i TV snimatelj na nekoliko sekundi izgubio kontrolu nad kamerom.…
Asertivnost = briga o sebi
piše: Verica Jačmenica – Jazbec, dr. med.
Senka je dvadesetak godina moja poznanica. Naočita je mlađa žena, obrazovana i zaposlena. Prije kratkog vremena se, iznenada i neplanirano, našla sama sa troje male djece. Njezin se nevjenčani partner i otac njezine troje djece odselio k – svojoj ljubavnici.
Senka me ponekad zna nazvati radi savjeta oko dječjih bolesti. Nedavno me nazvala i zamolila da ju uputim kako da ostane uspravna i čvrsta, da se ne slomi, da bude dobra majka, da izađe iz šume zakona, propisa, prava, dužnosti i zamki u koje ju je život odjednom naveo.…
piše: Dragica Trumbetaš
Sasvim drugačiji Božić je iza nas. Najviše je tuge bilo u Domovima za starije. Odlučiti se za život u Domu vrlo teška je životna odluka. Obično tome prethodi niz stvari koje stisnu kad je čovjek star.
Prije svega to su malene mirovine koje pored hrane i režije nikako ne mogu pokriti izdatke za posebnu skrb. …
piše: Marija Matijašević
Sjećanja su još u glavi, ljepota sirotinje, skromnosti. Nismo imali puno, ali gladni nismo bili. Tata je bio jedinac, ja jedinica, za više djece nije bilo dosta.
Baka se uvijek snalazila, mijenjala i đorala. Ja tebi to, ti meni drugo. Imali smo dvije krave, jednu svinju, kokoši, guske. Niti jednu voćku. Bunar s pitkom vodom. Vrt i nešto zemlje, mali vinograd na Moslavačkoj gori. U vinogradu malu klet i bunar. Malo je tko imao bunar pokraj vinograda, voda se nosila izdaleka.
Cijelu godinu se nešto pohranjivalo i ostavljalo za Božić. Bio to krumpir, koji se spremao u trap, skupa sa slatkom repom, zvanom koraba, bili to…
Ovu godinu obilježila je strepnje, tuga i strah.Bilo je takvih godina i prije i rata i oluja, poplave su plavile kuće, klizišta su u trenu odnosile domove, ali nikada toliko strepnje.
Srušena kuća može se izgraditi ako imaš posao, ako imaš zdravlje i prijatelje. Ova godina otuđila je ljude, pukla je krhka spona prijateljstva.
Iz naše arhive/ objavljeno 25.12.2019.
piše: Lada Franić-Glamuzina
Draga Sonja,
sjetih se onih davnih Božića iz moga rodnog Vrgorca kad mi je otac bio živ, baka Milka i ostala rodbina…
Koliko radosti, Bože moj, a tako je sve skromno bilo.
Kuća je morala blistati od čistoće, to bi bila velika sramota da na Božić kuća osvane prljava, bor mora sjajiti, jaslice se namještaju pomno, svaka ovčica, pastir, djetešce, figure Marije i Josipa obično…
piše: Marijana Šundov
Split, o Božiću 2020. – izmjena godišnjih doba podsjeća nas na jedan od osnovnih životnih zakona, koji mi ljudi često izgubimo iz svijesti – prolaznost. Izmjenjuju se noći i dani, proljeća, ljeta, jeseni i zime, oblačni i sunčani dani. Priroda ima svoje ritmove.
Ponovo je mjesec prosinac i to doba došašća. Ime mjesec prosinac prema nekim tumačenjima upravo duguje najdužoj noći u godini kada sunce „prosine“ odnosno od zimskog suncostaja noći počinju bivati kraće, a dani pomalo duži.…
tekst: Žarko Delač
Pregršt podataka i informacija dostupnih u posljednje vrijeme svakom imalo internetski pismenom stanovniku naše Zemlje vrlo nas često zbunjuje. Zbog toga treba vrlo oprezno sagledavati tko i s kojim ciljem objavljuje pojedinu vijest iako je to svakim danim sve teže detektirati.
Može se reći kako medijska buka i zagušenost čini sve više štete nego koristi. Od početne dobrobiti i pozitivnih vrijednosti internetski sadržaji postaju sve veći problem. Osobito za osjetljive skupine poput djece, psiholabilnih osoba…