događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Pisanje negacije ispred glagola i pridjeva
piše: Marija Juračić
Pisanje negacije uz glagol nikome ne predstavlja problem pa ljudi uglavnom ispravno i odvojeno pišu; ne volim, ne govori, ne gledaj, uz neke iznimke glagolskih niječnih oblika:
– nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
– nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju
– nemoj, nemojmo, nemojte
– neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Čestice su nepromjenjive vrste riječi (uz već poznate priloge, prijedloge, veznike i uzvike). Njima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. Dijele se na nesamostalne i samostalne čestice.
Među nesamostalne čestice spadaju upitne čestice li, zar i da.
Čestica li je enklitika* i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika i osnovno je gramatičko sredstvo upitnih rečenica.…
/ Nekada velikim, nekada malim slovom – 3. dio /
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Još danas zadržat ću se na primjeni malog i velikog slova u riječima koje imaju jednak glasovni / slovni sastav, ali se njihovo značenje razlikuje obzirom na to je li riječ napisana velikim ili malim početnim slovom. Započet ću pitanjem:
„Teče li kroz Rijeku rijeka?“
Iako su obje riječi sastavljene od istih slova, one nemaju jednako značenje. Riječ Rijeka imenuje grad na Kvarneru, dok…
/Nekada velikim, nekada malim slovom – 2. dio/
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Vrlo često nađemo se u dvojbi kako pisati imena planeta, zvijezda, zviježđa, zvjezdanih sustava, nebeskih tijela… Velikim ili malim slovom? Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, pišemo ga velikim početnim slovom: Mars, Jupiter, Venera , Sjevernjača, Danica…
Ako se naziv sastoji od dviju ili više riječi, pišemo samo prvu riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim slovima: …
tekst: Marija Juračić
Vi znate da opisni i gradivni pridjevi muškog i srednjeg roda mogu imati određen i neodređen oblik. Znate i da je neodređeni oblik pridjeva onaj kraći oblik (crn šešir, plav cvijet, drven stol), a određeni oblik, onaj duži (crni šešir, plavi cvijet, drveni stol).
Ako ste mislili da je uporaba jednog ili drugog oblika samo pitanje stila, kako vas ponekad uvjeravaju, onda imam za vas jednu lošu i jednu dobru vijest.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U hrvatskom standardnom jeziku postoji niz riječi koje imaju isti glasovni / slovni sastav, a ipak nemaju jednako značenje. Njihovo značenje ovisi o tome je li riječ napisana malim ili velikim početnim slovom.
Prijateljici Đurđici omiljeni je cvijet đurđica.
Prvim jagodama raduje se djevojčica Jagoda.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Danas ćemo se prisjetiti kako pravilno pisati neke naslove kao što su: naslovi knjiga, brošura, časopisa, podnaslova…
Tu spadaju i naslovi umjetničkih djela: filmova, kazališnih komada, glazbenih, likovnih i ostalih umjetničkih djela.
Ako se naslov sastoji od jedne riječi, tada se piše velikim početnim slovom: Vijenac (časopis), Skrupule (roman), Branka (pripovijest), Autoportret (likovno djelo), Aida (opera), Maršal (film)……
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Nekidan sam na 1. programu Hrvatskog radija slušala kratku edukativnu emisiju Jezičnih savjeta. Tema je bila pravilna uporaba riječi par i nekoliko prof. sc. Marka Alerića s Filozofskog fakulteta.
Pozorno sam slušala jer i naši suradnici na HGB vrlo često čine pogreške što sam uočila lektorirajući neke njihove tekstove.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Što je frazem?
Frazem je ustaljena sveza koja se ostvaruje kao cjelina i ima vlastito značenje.
Obilježja frazema su: sastoje se od najmanje dviju punoznačnih riječi, veza između članova ne može se mijenjati, riječi u frazemu uvijek dolaze u istom poretku, barem jedna punoznačnica gubi svoje leksičko značenje, uklapaju se u …
O pisanju poezije
piše: Marija Juračić
Da odmah budemo načisto. Ja sam jedna od onih koja misli da se pisanje poezije ne može naučiti, jer se ni jedna umjetnost ne može naučiti. Može se naučiti zanat, njegova se vještina može dovesti do zavidne razine, ali zanatsko djelo ipak ostaje samo vješto izrađeno zanatsko djelo.
Dakle, bez urođenog talenta nema ni umjetničkog djela. Ima dopadljivih uradaka koji gode površnom doživljaju, ali nam ne pokreću osjećaje, a um ostaje netaknut. Ukoliko čovjek nema…