događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?
Kako se obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljica, svetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…
Iz naše arhive/ objavljeno 02.03.2017.
piše: Marija Juračić
Zamolio me prijatelj, koji s glasovima č/ć nikada nije bio na ti, da napišem nešto o njima.
Čakavcima nije nikakav problem razlikovati glasove č, ć. Upijaju ih sluhom od rođenja i oni postaju dio melodije njihovog osobnog izražavanja.
Sa štokavcima i kajkavcima stvar stoji drugačije. Kajkavci tog glasa nemaju pa njihov dijalekt poznaje samo glas č. Štokavci, …
Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.
tekst: Marija Kukić
U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.
Evo nekoliko primjera:
– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica…
Iz naše arhive/ objavljeno 19.07.2017.
tekst : Marija Kukić, lektorica Hrvatakoga glasa Berlin
Riječi: sljedeći i slijedeći, slične su po obliku, ali su različite po značenju. Obje inačice su ispravne, bitno je samo što njima želimo izreći.
Riječ sljedeći je pridjev i dolazi uz imenicu. Sklonjiv je, a znači onoga/onu/ ono/ koji dolazi iza nekoga ili nečega.
Npr: sljedeća stranica, sljedeći put, sljedeći korak, sljedeći sat, sljedeće upute……
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Nađe se svakodnevno s nama, na našem stolu. Može biti; crni, bijeli, polublijeli. okrugli. duguljasti, sa sjemenkama ili bez njih, rezani ili u komadu.
Naravno, riječ je o kruhu.
On nas posvuda prati, putuje s nama
U našoj torbi, bdije na našem stolu
U samoći stražari, uvijek budan i tih…
(Nikola Miličević – Kruh)…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Riječi operater i operator razlikuju se samo u jednom slovu/ glasu e, o, ali imaju posve različita značenja. Operater je osoba koja radi za operatora. Operator predstavlja sustav upravljanja podacima i predstavlja središnju bazu podataka.
Da bude jasnije: Operator je davatelj telefonskih usluga (fiksnih i mobilnih), davatelj struje potrošačima, dok je operater osoba zaposlena kod operatora i s kojom korisnik usluge komunicira u slučaju potrebe.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Danas ću malo „odlutati“ u svijet meteorologije.
Često čujemo: Bit će oborine na istoku zemlje i na južnom Jadranu…
Što su oborine?
To su svi oblici vodenih para koji padaju na Zemlju ili se nakupljaju pri tlu (rosa, mraz, inje). Na tlo padaju kiša snijeg, susnježica,…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Višerječnice se mogu pisati kao jedna riječ (sastavljeno) i kao dvije ili više riječi (rastavljeno). Najčešće se griješi u pisanju i izgovoru priloga i zamjenice. Popratit ću to s nekoliko primjera:
Čijugod (nečiju) Čiju god (bilo čiju)