događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Jacky, allias Čuko
Draga moja teta Sonja,
evo mene opet. Nema jedna životinja danas šanse nastupiti u javnosti dok ne pokaže svoje zube. Ja imam mali problem, jer ne smijem pokazati svoje zbog toga što onih prednjih nemam. Otišli su u brojnim tučnjavama koje sam imao u svom burnom životu.
Bio sam duže vremena odsutan. Bili smo u Osijeku. Gazda bio tamo na liječenju, a ja sam pazio da sve prođe kako treba.…
Napisao: Slavko Žebić
Blagdan svete Katarine, svete Kate, kako smo to govorili u Srijemu. Nedjelja, predivan dan, sunčan, ne pretjerano prohladan, mada je među pukom uvijek govoreno: Sveta Kata snijeg za vrata.
Hvala danu što ga učini Gospodin. Veliko misno slavlje u Sotu, malom mjestu na pitomim obroncima Fruške Gore, kojih pola sata pješice udaljeno od Iloka i možda nešto više od Šida.
Lijepi broj vjernika napunio je župnu crkvu svete Kate, nebeske…
Piše: Jasna Lovrec
Božić je već na vratima i simboli ovog blagdana vidljivi su svuda oko nas.
U adventsko vrijeme koje započinje četiri nedjelje prije Badnjaka očekujemo i pripremamo se na novi i bolji početak s nadolazećim Božićem.
Božić se u kršćanskom svijetu počeo obilježavati tek pred kraj 4.st. i ima značenje obnove i novog nastojanja, samopropitkivanja…
Napisao: Emil Cipar
Svaka priča ima neki svoj početak. Trebala bi to imati i ova, ali ja nemam pojma kako ju početi.
I kada!!!
Moram to staviti na papir, već danima, tjednima, mjesecima…
Drugima savjetujem u sličnim situacijama …počni od početka, pa zašto bih i ja bio iznimka. Dakle …idemo redom i vratimo se…
piše: Emil Cipar
Svako zlo za neko dobro …kažu! U neku ruku to je moto „Hrvatskog glasa Berlin“. Naučili smo karate tehniku, koristiti snagu protivnika, pretvarati negativnu energiju u pozitivnu.
Možda sam malo nejasan, ali jedan od prvih tekstova na HGB bio je tekst o narodnoj priči „Svako zlo za neko dobro“. Dobro …možete reći: Pa kako to izgleda u praksi?
Piše: Jadran Šantić Šangarelo
Jo judi moji kad se sitin nikad mi ka ditetu ni bilo jasno kako stari judi moredu sa bolesnin kostiman i škinaman znat reč kakvo če sutra vrime. Evo san i ja ostari pa me svaka žunta boli i bome mogu i ja sad reč dva tri dana unaprid da če prominit vrime.
Ma ni mi to glavna misal vengo san tija reč kako danas ovi ča se bave prognozon jako malo falivaju. Dunkve gledan ja na moj niki novi mobilet ča su ga napravili korejci o marke Samsung kakvo če…
Ako nestanu pčele, nestat će čovjek (A. Einstein)
Piše: Jasna Lovrec
Pčele kao proizvođači prirodnih ljekovitih proizvoda, bića su vrijedna poštovanja već od davnina u mnogim starim kulturama te simboliziraju rad i marljivost. Pčelinji proizvodi stoga dio su alternativne medicine i biomedicine. Čovjek je oduvijek pčelu držao za najsvetiji Božji dar. Na simbol pčele nailazimo u mnogim svjetskim religijama i pučkim vjerovanjima. Proizvod medonosne pčele vezivao se u svim kulturama svijeta uz sve što je sveto, korisno i ugodno pa je tako pčela našla svoje mjesto u svetim…
Piše: Emil Cipar
Prošlo već nekoliko tjedana moga boravka u Osijeku. Nisu to bili puni tjedni, jer preko vikenda sam bio u Brodu. Barem do sada sam bio, ali ovaj, nadolazeći, ostajem u Osijeku.
Sramota me je već da pored toliko rodbine koju imam u Osijeku, nikoga još nisam posjetio. Nikoga, osim nećakinje Ane s kojom se viđam svaki dan, što nije čudo, jer Ana radi na istom odjelu u bolnici u kojega ja dolazim svaki dan na zračenje, a i stanuje nedaleko od mene.…
Napisala: Branka Kandić Splavski
Teških nogu i trzavim koracima zadnji se gušteri povlače u svoje kamene pukotine i skrivene procijepe, kao što se i zamrla ljetna cika zavukla i skrila u debele bale sijena povaljane po suhim strnjištima.
O same vrškove jablanova zaplele se, pa lelujaju i svjetlucaju, duge niti Babljega ljeta, ali iz praznih gnijezda izmamit će na let tek poneko, zaostalo bijelo ptičje perce.…
Napisao: Armin Pohara
Gradnja željezničke stanice započela je 1895.
Kako bi pokazali narodima Bosne i Hercegovine da su ozbiljni u svojim namjerama, kao i sve velike imperije, a vjerojatno u namjeri da zasjene svoje prethodnike Turke, Austro-Ugarska je odmah odriješila kesu i započela mnoge velike građevinske projekte.
Bosanski Brod koga su zvali VRATA BOSNE bio je u centru pažnje.…