događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Jasna Lovrec
U davna vremena postojali su također povlašteni društveni slojevi, no mitovi su služili za tumačenje godišnjih ciklusa i udovoljavanje bogovima radi održavanja plodnosti tla i života na zemlji.
U suvremenom životu okruženi smo mitovima koji su izreku Manje je više preokrenuli u Više je još više i služe suvremenim vladarima za gradnju vlastitih visokih novčanih gora.
Stari Slaveni su današnje prostore naselili u 7. i 8. stoljeću, noseći…
Evo stigla nam i jesen. Nakon, vrućega i suhoga ljeta, stigla jesen, sa svim svojim obilježjima. Iz, sadašnje životne dobi, gledajući unazad, sjećam se svakakvih jeseni.
Znale su biti mrske, prohladne i kišom prošarane, a znale su biti i zlatne, tople i pune sunca i vedrine, prava hrana za dušu čovjeka. Plodovi bijahu bogati, lijepi mirisni, pa ti dušu ponese, u razmišljanju ka nekoj novoj sferi, blagostanja, bogatstva i ljepote. Niti kiše koje bi nadolazile nisu takvoj jeseni mogle oteti čar…
piše: Jasna Lovrec
Svima nam je potreban odmak od nametnutih lažnih vrijednosti kojima smo svakodnevno izloženi. Osvrnimo se ponekad na živu kulturu koja nas okružuje. Pogledajmo voćku, drvo, cvijet, životinju u svom dvorištu. Poklonimo pažnju starim podrumima i drugim građevinama iz okruženja i povijesti o kojoj svjedoče. Saznajmo nešto više o našim precima.
Zavirimo u recepte svojih baka i s pažnjom poslušajmo «kak je se to negda bilo».…
piše: Armin Pohara
Konačno, narodi BiH su opet ondje gdje pripadaju, gdje žele biti i gdje se osjećaju najkomotnije. Ova 20-godišnja zavaravanja, prepucavanja, lutanja …sve je to bila jedna velika zabuna.
Bošnjaci hoće SDA, Srbi SDS a Hrvati HDZ. I da svežu zastave kao nekada i nastave tamo gdje ih je rat prekinuo. Ovo je NARODNA DRŽAVA. Ne država građana, intelektualaca i elita. Ne! Narod je srušio takvu državu i sebi izgradio OVO.
piše: Jasna Lovrec
U nedjelju 7. listopada u večernjim satima nevrijeme praćeno jakim vjetrom i tučom, sručilo se na još neobrane vinograde u Sv. Urbanu, jedinom mjestu u Hrvatskoj koje nosi ime tog kršćanskog sveca, zaštitnika vinograda od tuče. Grožđe ostavljeno za kasne berbe i druga predikatna vina, vina posebne kvalitete, možda je bilo žrtva prijekora i ljutnje Sv. Urbana što se nedavno posvećivala veća pozornost davno zaboravljenim pretkršćanskim božanstvima i to na njegovom terenu, u Gornjem Međimurju. …
Divan Skitnje
piše: Željko Mužević
Dvojica mladića u dobi od 22 i 27 godina u mjestu Davor u noći sa subote na nedjelju uhvatili su psa, hrvatskog goniča, te se nad njim iživljavali udarajući ga sjekirom. Nakon što su izmrcvarili psa, strpali su ga u vreću i bacili u Savu. Policija je brzo pronašla mladiće koji su priznali da su mučili psa koji je, kako kažu mještani, bio vrlo miroljubiv tako da ga zlostavljačima nije bilo teško namamiti …čitao je Mrnja na glas u birtiji „Kod Oroza“.
Odloži novine, duboko huknu, onako kao kad čovjek odloži neki…
Sanjine priče – Sanja Pilić
Pokrenula se kad je telefon zazvonio. Potrčala je saplećući se u predsoblje i onda, zadihana, zastala. Neka još malo zvoni, još malo s prizvukom molbe i nježnosti. Kako ne bi bila uhvaćena u čekanju, namještala je glas, oslobođena drhtanja, a ipak sva u nekom treperenju koje nije bilo vidljivo, okružena nemirom poput sitne paučine koja se ne miče, ali obasjana svjetlošću izgleda kao da diše. Činilo joj se dasanja taj pritajeni mir probuđen zvukom telefona, nakon što se…
Napisao: Emil Cipar
ništa od toga
piše: Jasna Lovrec
Štrigova/ U Gornjem Međimurju u Štrigovi, održan je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Na bregima, med vodami, na tragu mitske, povijesne i duhovne baštine Gornjeg Međimurja 28. i 29. rujna uoči Dana Sv.Jeronima.
Skup su organizirali udruga «Matapur» i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u partnerstvu s Međimurskom županijom, a cilj i misiju projekta osmislila je Lidija Bajuk naša poznata etno-umjetnica i dipl.…
piše: Armin Pohara
Svakoga od nas, grad u kome smo odrastali i otkrivali svekolike zavrzlame života, obilježi na svoj poseban način.
Poslije taj biljeg nosamo kroz život kao nevidljivu tetovažu, a ponekad ni sami nismo sigurni što je to, i na kakvom se to tajnom jeziku prepoznajemo kada se sretnemo u nekim dalekim svjetovima.
Ponekad je to korak, nekad pogled, nekad opet pokret ruke kada…