09 PRIČE

NEISPORUČENI DAR

Posted on

piše: Viktorija Banić
Priznajte, jeste li ikada došli u napast da zavirite u nečiji mobitel ili mail? Osluškivali neki razgovor? Pročitali nešto za što ste unaprijed bili svjesni da nije bilo predviđeno za vaše oči? Ili brižljivo pamtili ono što ste preko treće osobe slučajno doznali o nekome koga poznajete? A onda to ispričali ili nekome u raspravi bijesno „bacili“ u lice, ne mareći za privatnost?

Dalmatinski je mentalitet oduvijek bio sve samo ne diskretan. Nikad tih. Kako kod Primoraca, još i više kod nas grlatih iz zaleđa.…

više

FAŠNIK SE JE OŽENIL

Posted on

Iz naše arhive/ Objavljeno 27.01.2013.

piše: Jasna Lovrec
Karneval, poklade ili u Međimurju fašnik (fašnjek) razdoblje je rastjerivanja zime, zlih duhova te iščekivanja plodnosti i rodnosti vegetacije što je popraćeno različitim zanimljivim maskama.

Danas se u fašniku izgubilo vjerovanje u magijske moći, naglasak je na zabavi i društvenoj kritici, sudionici si daju oduška. Stare tradicijske maske još su uvijek  prisutne uz sve više inovativnih novih maski. U povorci maski nekada je bila obavezna povorka svatova. Vjenčanje simbolizira i priziva plodnost i rodnost…

više

VOJNIK

Posted on

tekst: Ruža Silađev
Fotografija je snimljena u Pešti (Budim-Pešta) 1918. godine. Na njoj je vojnik Ivan Pejak, rođen u Sonti, 1893.

Bio je poznat kao Iva Čulin i eto primjera kako su u Sonti nestajali nadimci i nastajali novi. Naime Iva je bio podrijetlom iz Monoštora iz obitelji Radišini. Pošto se priženio u Čulinu kuću u Sonti, Radišini su se zauvijek zaboravili.

U vrijeme nastanka fotografije još uvijek je trajao Prvi svjetski rat i ovaj vojnik se nije nadao najboljoj budućnosti.

Pošto se ratna situacija po saveznike mijenjala na bolje, obećavajuće vijesti s fronte su dolazile i u Sontu. Vojnikova mati koja je znala mađarski jer je pohađala mađarsku školu, i supruga Ana, rođena Zlatar, Tacina (6. III1895., umrla 1977. ) krenule su na put u Peštu kod sina, supruga i oca.…

više

MOJA NOĆNA PUSTOLOVINA

Posted on

piše: Marija Kukić
Kutjevo/ Kako neki dani u životu čovjeka znaju biti komplicirani! Takav je meni bio prošli petak. Ovo mi se uistinu dogodilo.

U Požegi smo imali sastanak i dogovor oko proslave rođendana Matka Peića. Prijateljica Marija Iličić živi u selu Radovancima nedaleko Velike. Budući nije imala prijevoz, ja sam joj ponudila svoju uslugu.

Putem mi je pričala kako u selo vode 4 ulaza, kako selo ima 9 kuća i 10 šorova i kako je svakome tko ne poznaje selo teško naći izlaz.…

više

POVRATAK NA RIJEKU

Posted on

Iz naše arhive/ objavljeno 20.05.2015.

piše: Dragica Šimić
Potiskujući sjećanja izbjegavam susret s bolom. Radije  si priskrbim dane u kojima ih nemam, pokazujem sebi kako znam biti sretna i voljeti negdje daleko, daleko od njih.

Svake godine pomno planiram odlazak, mirim se s bolom danima, molim ga da ne prevlada hrabrost i snagu, bolne uspomene potrpavam lijepima, zataknem osmijeh na rubove usana i krenem ……

više

LJEPOTAN – UBOJICA

Posted on

tekst: Marija Kukić
foto: Mirko Cenbauer
6Kad sam ugledala prelijepi cvijet kojeg je naš kutjevački lutalac Mirko Cenbauer aparatom snimio na Bodenskom jezeru, zainteresirao me taj cvijet i počela sam proučavati.

Prije svega tražila sam njegovo ime. Doznala sam da se zove jedić ili ljutić. Stanište mu je zapadna i srednja Europa. Raste u skupinama na sunčanim, polusjenovitim vlažnim pašnjacima, uz rubove šuma i uz obale voda. Zaštićena je biljka, trajna zeljasta. Stabljika je jednostavna, uspravna, gola ili dlakava, visoka do 100 cm.

Ono što me je posebno iznenadilo za ovu biljku,  kažu da je smrtonosna otrovna biljka. Otrovni su svi njeni dijelovi, posebice korijen. Zna se da je jedan iskusni engleski vrtlar preminuo, a kasnije se otkrilo da se otrovao ljutićem. Ako imamo ranicu na tijelu, a taj dio tijela ne zaštitimo, velika je vjerojatnost da će kroz ranu otrov ući u čovječje tijelo.…

više

RJEŠENJE DILEME

Posted on

Rastava braka i kurikularna reforma

piše: Marija Juračić
Volim jutrom prije odlaska na tržnicu sjesti u moj omiljeni kafić i kao prava europski orijentirana Mediteranka i penzionerka uz kapučino i jutarnje novine bistriti svu tekuću politiku. Atmosfera je domaća, gosti pitomi. Ne galame, ali i ne šapuću pa htjela to ili ne, bivam informirana i o lokalnim zbivanjima. Neke stvari o kojima dugo razmišljam, odjednom dobivaju odgovore.

Već me neko vrijeme muči pitanje, zašto naš lijep, otmjeni gradić prednjači po broju rastava braka?…

više

OPASNA LJEPOTA

Posted on

piše: Marija Kukić
vvvv-3O narcisu ili sunovratu pisala sam prošlih godina, ali s posve drugačijim viđenjem ovog cvijeta.

U mom rodnom selu ovaj cvijet su još nazivali i zelenkada. Ime je dobio zbog svoje ljepote po grčkom junaku Narcisu koji je toliko bio očaran sobom i svojom ljepotom da je svoj odraz gledao u vodi tako dugo dok nije umro.

Na tom mjestu izniknuli su ovi prelijepi …

više

OSVRT ZBOG BUDUĆNOSTI

Posted on

piše: Filip Ćorlukić… Iz knjige “Moja sjećanja na minulo stoljeće”

Ovaj se prvi dio mojih sjećanja dovršava prikazom događaja u vrijeme 1948. godine, kada se pod snažnim pritikom Staljinove rezolucije Informbiora, a u izvanredno riskantnom političkom zaokretu i okrutnom masovnom slanju na Goli otok onih sljedbenika koji su ga zapravo doveli na vlast, diktatorska Jugoslavija maršala Tita postupno počinje reorganizirati u svojevrsnu demokratskiju Jugoslaviju predsjednika Tita.

Budući nas se već sedamdest godina indoktrinira političkim…

više

BOSANCI SVE POKRADOŠE

Posted on

Iz naše arhive/ Objavljeno 24. veljače 2013. I u knjizi “Ono malo duše/2015.

 

autor: Emil Cipar
1505133_10201919072276901_835193098_nOdrastao sam u Bartolovcima u selu koje i nije neko selo, jer nema ama baš nikakvih obilježja koje inače imaju slavonska sela. Nema školu, nije župa, nema crkvu, nema mjesni ured… Smješteno je između Gromačnika i Sibinja, a oni su oličje malog i velikog sela sa „carskog druma“.  Gromačnik ima neku crkvu, iako nema župu, ima i nešto škole, a Sibinj …eeeee …Sibinj ima sve, od kineskog dućana do veterinara.…

više