O NATJEČAJU I U NJEMAČKIM NOVINAMA

O likovnom natječaju na temu “Mudrost osmijeha a ne podsmijeha” u organizaciji bračnog para Karačić iz Iserlohna, koji je prikupio skoro tisuću radova hrvatske djece iz deset zemalja, proteklog je tjedna vrlo zanimljivo i pohvalno izvijestio i Iserlohn Kreisanzeiger Zeitung, ističući kako će nagrađeni radovi, o kojima smo na Hrvatskom glasu Berlin već izvijestili, uskoro biti izloženi u Gradskoj galeriji Iserlohn.

 

 

 …

više

U SUSRET SESVETSKOM PJESNIČKOM MARATONU

Poziv pjesnicima na sudjelovanje na 15. Sesvetskom pjesničkom maratonu.

“Drage pjesnikinje i pjesnici,

pozivamo vas da sudjelujete na 15. Sesvetskom pjesničkom maratonu! Zbog epidemioloških mjera koje su još na snazi, odlučili smo i ove godine Maraton održati u virtualnom prostoru.

Za razliku od prethodna dva maratona, ove godine nam šaljite uratke samo u pismenom obliku. Na koncu ćemo sve pristigle radove objediniti i objaviti u e-zborniku kojeg ćete moči pročitati i dijeliti 22. travnja 2022. (Noć knjige 2022.).

više

STIHIJSKI KRITERIJ NIJE BEZAZLENA STVAR

Dražen Radman  (2.dio)

Ispravan kriterij je neprocjenjivo važan u bliskim međuljudskim odnosima (bračnim, prijateljskim, poslovnim…), tj. u odnosima među ljudima koji su često i dugoročno upućeni jedni na druge.

Dakle, ako će takvi odnosi biti kvalitetni, razvijati se, nadograđivati i nadopunjivati, onda oni nužno podrazumijevaju i temeljna zajednička polazišta s kojih se promatraju događaji, stanja i izazovi koji stoje pred njima.

Naime, odnosi, ukoliko će opstati i razvijati se, ne trpe stihijska polazišta, a niti floskule pod nazivom – ‘međusobna tolerancija’.…

više

GODIŠNJE IZVIJEŠĆE I NOVI UPRAVNI ODBOR

Održana Godišnja skupština Hrvatskog kulturnog kluba Švicarske.

prilog: Zvonimir Mitar
tekst i foto: Generalni konzulat RH u Zürichu i HKK Švicarske

Zürich/ “Održana je 19. godišnja skupština Hrvatskog kulturnog kluba www.hkk-libra.com (HKK).

U ime generalnog konzula RH u Zürichu mr. sc. Slobodana Mikca, nazočne je pozdravila konzulica Mirela Udovčić.

više

A MOGLO JE BOLJE

piše: Milan Rajšić

U Kosmogonijama brojnih asijatskih naroda, Zemlja se predstavlja kao ravna okrugla ploča na Pramoru.

E da bi se ona zaštitila da ne potone, tisućama i milijunima godina, počivala je majčica Zemlja, na leđima divovske kornjače, koja se zvala Kurma.

Čovjekova misao je kroz tisuće godine uznapredovala (Je li to stvarno istina?), pa danas rijetki vjeruju u Zemlju, kao ravnu ploču, a kornjače su postale rijetke, ugrožene životinjske vrste.

Poluotok Karpaz, na istočnoj strani otoka Cipra, jedno je od rijetkih mjesta, gdje Testudonata sp., nakon pet šest tisuća kilometara plivanja, izađe na kopno, iskopa u mokrome pijesku rupu, pa u nju položi nekoliko tisuća bijelih prozirnih jajašaca, iz kojih se izleže par stotina malih čudnih stvorenja, koja vođena mjesečevom svjetlošću i zapisom u genetskom kodu, pokušaju narednih par sati nakon što se izlegu, dogegati se smiješnim hodom do mora koje oplakuje otok, a onda zaplivati tisuće kilometara, preko Sredozemlja i Atlantika, do toplih obala Meksika ili Kube.

Od desetak tisuća, malih ružnih, slatkih, životinjica, to uspije samo rijetkima.

Galebovi, jastrebovi, ribe, vrelo augustovsko sunce, nemarni čovjek… kumuju tome da tek jedna od kornjača, za stotinu godina, ponovo dopliva na Karpaz i polozi tisuću malih bijelih prozirnih jajašaca…

Svake nedjelje, bila ona lijepa i ugodna kao današnja, ili uz urlanje vjetra i lupanje morskih valova, na ciparski poluotok Karpaz, uskom cestom “dopuže” kao jedna ogromna zmija, tisuće automobila, kojima registracijska oznaka otpočinje s tri latinična slova.

Svakoga petka, pa bio on i kišovit kao prije par dana, širokom autocestom, cestom prema najvećoj ciparskoj luci Larnaca, kao jedna ogromna metalna zmija, vijuga i puzi tisuće automobila, kojima registracijska oznaka otpočinje s dva latinična slova.

Tako to ide, ne tisućama, ali nešto manje od pedeset godina.

1974. godine su iz svojih kuća protjerani stanovnici otoka, Ciprioti grčke narodnosti i pravoslavne vjere, sa sjevera, a Ciprioti turske narodnosti i islamske vjeroispovjesti, morali su napustiti svoje kuće na jugu otoka.

Dojučerašnji susjedi, prijatelji i rođaci, namirisali su prije pet desetljeća, zanosni zov i miris nacionalnog, ratnog, krvavog, suznog, unistavalačkog, destruktivnog, nasilnog, pa učinili sve što do njih stoji, kako bi se zlo i mržnja nastavili širiti svijetom.

I sada, danas u sunčanu nedjelju i prije dva dana u kišni petak, otišli su protjerani žitelji Cipra, do svoje bogomolje, na kojoj je, sasvim svejedno, krst ili polumjesec, s tugom se sjetili lijepih idiličnih dana na otoku, gdje se po legendi, iz morske pjene rodila grčka boginja Afrodita.

Malo se rastužili, obećali sebi da će vratiti zub za zub, kad tad, ali opraštanja i zaboravljanja nema, pa lijepo natrag, nepar u nepar, a par u par, a onda dobro nahranjeni mržnjom, bijesom, osvetom, revanšom, desetak godina kasnije na avion ili brod, pa pravac bijeli svijet.

Sada odlaze, vjerujući da će se kao i stare ogromne kornjače, vratiti na Karpaz, idilični poluotok u Sredozemnom moru, samo osamdeset kilometara udaljen od Tuske, Libanona ili Sirije, vratiti za stotinu godina ili na ljudski riječnik prevedeno: u Nigdarevo.

A moglo je bolje…

..

..

..…

više

STIHIJSKI KRITERIJ NIJE BEZAZLENA STVAR

tekst i foto: Dražen Radman (1.dio)

Sjećaš li se, prijatelju, onog poznatog i dobrog pjevača koji je prije nekoliko godina iznenada umro u svojim ranim tridesetim godinama? Kažu da se to dogodilo zbog nesretne kombinacije nekih lijekova. Zar je baš tako morao otići?

Sjećaš li se onog momka koji je sa svojih nepunih osamnaest godina, jureći bijesnim automobilom koji mu je ‘brižni’ tata kupio, udario pri punoj brzini u one dvije mlade djevojke i za tren ih lišio života? Zar je baš tako moralo biti?…

više

DIJASPORA SE TRUDI NJEGOVATI SVOJ HRVATSKI

Jim Hlavac, australski lingvist hrvatskih korijena Sveučilište Monash, Melbourne

Razgovarala: Vesna Kukavica/ Vijenac 731

Dopuštamo si procjenu da od 2,9 milijuna naših ljudi u svijetu, koji su obuhvaćeni istraživanjem, možda oko 2 milijuna zna hrvatski jezik / U zemljama u kojima živi razmjerno mlado iseljeništvo (Irska i Švicarska) ili u zemljama u kojima je hrvatska iseljenička zajednica velika sa znatnim brojem pripadnika prve, druge pa i treće generacije, poput Kanade, Njemačke ili Austrije, hrvatski se jezik još dobro čuva / Kod nekih postoji određeni strah, da ne govore hrvatski „dovoljno dobro“, no kod nekih se stvarno radi o ljudima čiji su roditelji govorili neki drugi jezik kod kuće.

Serijska publikacija Language Contact and Bilingualism, koju uređuje…

više