događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
MOJI ENGLESKI DANI
piše: Ana Kolak
Eastbourne – Berlin/ Evo me, opet sam u Berlinu! Zadnjeg tjedna u školi u Engleskoj su učitelji nastojali završiti gradivo predviđeno za ovu godinu da bi na osnovu toga mogli početi ponavljati i vježbati za završne ispite koji počinju ubrzo nakon što se vratimo u Eastbourne poslije Uskrsa.
Zadnji dan prije praznika smo imali samo tri sata predavanja. Nakon toga je bio skup cijele škole u “All-Saints church”, jednoj velikoj kapeli.…
Autor: Gordana Benat
U četrdesetodnevnom razdoblju koje predstoji Uskrsu pod nazivom korizma, od davnih vremena, određenim postupcima su se izdvajali neki dani: sredinom korizme na trenutak se prekidao korizmeni post i pokora, a pete korizmene nedjelje kućne slike svetaca i raspela prekrivale su se tamnim rupcima.
Šeste korizmene nedjelje, najčešće zvane Cvjetnicom, u crkvu se nosio stručak proljetnih grančica i svijeća (maslinove, palmine vrbove ili drijenkove grane i sl.). Tako blagoslovljeno bilje rabilo…
O POZNATOJ PROCESIJI NA OTOKU HVARU
piše: Jakov Vranković
Vrhunac slavlja Velike sedmice na otoku Hvaru je noć Velikog četvrtka na petak, kada procesije Za križem krene iz crkava mjesta Svirče, Vrbanj, Vrboska, Jelsa, Pitve i Vrisnika u 22 sata. Krenu na dug put oko 30 kilometara.
Posebno je zanimljivo da procesija nikada nije bila spriječena. Svečenik križonoši predaje križ koji je prilično težak, dva kantadura pjevaju srednjovjekovnu melodiju Gospina plača.…
Božica Jelušić ….Zapisi i refleksije
Ponekad mislim da sam trebala biti NETKO DRUGI, da zaslužujem neku jednostavniju sudbinu.
Mogla sam biti moja susjeda, nekad davno, prije pola stoljeća, čeprkati po vrtu, razvlačiti mlince, ići na nedjeljnu misu, ne čitati novine, biti ponosna na djecu koja recitiraju na školskoj akademiji, biti ushićena kad odem u toplice ili na kirvaj u susjedno selo.
Hladna ondulacija i topli obrok, sudjelovanje u “životnim dramama” …
piše: Mirko Omrčen
Da bi razvoj u državi bio moguć, u državi mora postojati razvojna strategija. S obzirom da je kod nas izostao pravilan i uspješan razvoj to se opravdano može postaviti pitanje dali smo uopće imali pravu strategiju razvoja i dali danas takvu uopće imamo?
Nastojanja u tom pravcu javljaju se 1993 godine. Tada naime Mate Granić uvjerava javnost kako Vlada ima strategiju razvoja i na sebe preuzima obvezu da donese kvalitetan gospodarski i socijalni program. “Slijedi nam teško razdoblje kroz nekoliko …
