događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Sandra Marelja Muić
Prošao je i taj dan.
Ne znam da li se išta toliko iščekivalo kao ponovna obljetnica vukovarske tragedije kako bi se odigrao još jedan čin na pozornici političkog Nigdjezemlja u Hrvata.
Gotovo je ispalo da čekamo premijeru nekog blockbustera, a vukovarska Kolona sjećanja je ta koja je pod svjetlima reflektora, samo ne na crvenom tepihu nego u moru tuđih suza.…
Knjiga je prijateljica duše (Francesco Lanza)
tekst i foto: Marija Kukić
Kutjevo-Zagreb/Dogodilo se još jedno putovanje, jedna ne previše duga vožnja do Zagreba.
Što nas sve čeka na tome putu? Iako znamo hodogram, iznenađenja i nepredvidive situacije uvijek su moguće. A to je ono što meni svako novo putovanje čini zagonetnim, čarobnim …što u meni budi znatiželju, otvara pregršt pitanja.
Augustin Tin Ujevic International, uzeo si je za zadatak, posebno vrijedna pjesnička dostiguća iz Podneblja pjesnickih muza, područje izmedju rijeka Cetine(HR) i Neretve(BiH), prepjevom na druge jezike učiniti dostupnim izvan granica ovog pjesničkog carstva. Ovdje donosimo, dvojezično “Zapis o jednom zapisu” Maka Dizdara, r.1917. u Stolcu; prepjev na engleski sačinio je pjesnikov unuk Gorcin Dizdar.
ZAPIS O JEDNOM ZAPISU
Kada pak vidjesmo pismo koje do tada vidjeli nismo
Pred naše oči stiglo iz vremena davna i daleka
Duga i golema šutnja neka
Među nas
Uđe
Muk taj prekide tad jedan smiren i smion glas –
Ovaj stari zapis kao da je risan
Kao rukom dijaka da…
Slavica Sarkotić
Leptiri noćni, krhkih svilenih krila, jeste li stali?
Oblaci bijeli, nedužni, što ste nebom brodili
vjetrovi studeni, hladni, jeste li znali
kad su ih mučki na stratište vodili?
A ti, noći, izdajice, bremenita od boli
skutova tamnih, tako si okrutna bila
i nisi čula ni njih, ni puk kako moli
i nisi ih izmučene, u svoja njedra skrila…
tekst: Sonja Breljak
Berlin/ Vijest koja slijedi, s ponosom je berlinski župnik fra Frano Čugura, pročitao nakon nedjeljnih misnih slavlja u sve tri crkve gdje se mise održavaju na hrvatskom jeziku.
Naime, Hrvatska katolička misija Berline je dobila pisamo iz Vatikana.
I to ne bilo kakvo pismo, već ono koje šalje papa Franjo preko svog tajnika.…
Preungesheim – Frankfurt am Main: Treći susret hrvatskih studenata u Njemačkoj
Adolf Polegubić
Treći susret hrvatskih studenata iz Njemačke održat će se u subotu 22. studenoga s početkom u 13 sati u župi St. Christophorus u Preungesheimu u Frankfurtu (An den Drei Steinen 42, 60435 Frankfurt am Main), u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta.
Na susretu će se okupiti oko sto hrvatskih studenata iz cijele Njemačke. Predavanje o temi „Spašavaju li se pripadnici drugih religija? Odgovor Crkve” održat će dr. fra Ivan Macut iz…
Ljerka Varga
Ovo nije pjesma, vapaj je ovo
Tužni kraj jednog starog grada
Ruke u žici, streljane ulice, krici,
Parada spodoba, što vode do groba
Ovčara, kuće u plamenu, u prahu i kamenu
A preko krovova, kad ne padaju granate
Golubovi svrate , na poznate krovove
Kojih više nema, samo ruševine crne
Zavičajni klub “Brođani” se uključio u projekt “Hilfe für Gunja”
Berlin/ Zavičajni klub “Brođani” Berlin e.V. ne posustaje u svojim dobrotvornim akcijama.
Nedavno su pomogli poplavljenim područjima u Posavini. A evo ih sad u pomoći potrebnima u Gunji.
Naime, “Brođani” su se uključili u projekt “Hilfe für Gunja” te finacijski pomogli otpremu prikupljene humanitarne pomoći u ovo, poplavom pogođeno mjesto.…
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ Autor knjige “260 dana”, Marijan Gubina, koji je kao desetgodišnji dječak proveo 260 preteških dana u zarobljeništvu, jedva preživio i prikupio snagu za novi, pozitivnim stremljenima ispunjen život, gostovao je na Hrvatskoj televiziji u emisiji “Nedjeljom u dva”.
Marijan je tom prigodom uputio jake poruku o načinu današnjeg života, o kojima je potrebno razmišljati, izvlačiti pouke.
Knjigu Marijana Gubine smo, dopuštenjem autora, svojevremeno objavili na našem portalu u rubrici istoimena naslova kao i knjiga- “260 dana”. Pročitajte. Vrijedi to vremena koje ćete utrošiti.…
piše: Željko Mužević
I dok Šešelj, bauk ne tako davne krvave prošlosti, kruži beogradskim ulicama s ikonografijom iz 90-ih godina onog stoljeća i nezadovoljan jer ga je haški tribunal nogirao iz scheveningenskog pritvora govori kako će, nakon haškoga suda, „da rasturi” Srbiju i svoga vojvodu Nikolića te mlađanog sljedbenika Vučića – koji je onomad uzvikivao kako Banovina nikada neće biti Hrvatska, dakle, dok stari četnici i novi početnici …