NAZOČAN, IZOČAN, BEZOČAN…

Novotvorenice od očiju. Prenosimo iz „Vijenca“ časopisa „Matice Hrvatske“

Uredio Emil Cipar
Posljednjih nekoliko godina sve se više, posebice u publicističkom (ili novinarskom) stilu hrvatskoga jezika, upotrebljavaju dvije agresivne i, bar po mom sudu, posve nepotrebne i nezgrapne novotvorenice izvedene prema imenici oko/oči. To su riječi nazočiti i očište.

Glagol nazočiti uzalud ćemo tražiti u bilo kojem rječniku hrvatskoga jezika. On je u najužem i najdoslovnijem smislu neologizam, stvoren prvi put nakon 1991. godine bez sumnje kao zamjena za…

više

KOMENTAR TJEDNA

Komentari Katice Kiš iz Mainza na tekstove  “Bosanski lonac”, “Vrnul se bum  nazaj” i “Ostajemo zauvijek”.

Draga Sonja,
čitajući tvoju priču “Bosanski lonac”, prisjetila sam se pokojne Ljubice Hawlowitsch, također iz Bugojna, koja je u Mainzu dugo s nama živjela. Često nas je pozivala na “Bosanski lonac” kojega je obično pripravljala nedjeljom, stavljala na štednjak na maloj vatri, zavezala pergament papirom, i odlazila na sv. Misu, bez bojazni da će joj zagorjeti.
Kad smo se vratili sa sv. Mise, ručak je bio gotov.
E, što je taj lonac prijao! A tek pita sa sirom!…

više

MIRJANINE OČI

piše: Drago Oršić
Dok sam u klinici primao svoju terapiju, naravno potrebnu, određenu od liječnika, sjetih se jedne tužne priče, koja me je onomad, kada sam je čuo, dirnula, ali baš zbog toga što je bila takova potisnuo sam je valjda u zaborav.

Netko je rekao da se, mahom, u životu tužne stvari potiskuju u pozadinu, a samo onih lijepih se rado sjećamo i uvijek ih rado prizivamo. No, mislim, da je i čovjekovo raspoloženje ponekada usmjeritelj osobnih misli koje u takovim situacijama priziva. …

više

CIPELE

Koja od cipela ima pravo?

Marija Kukić
Bez njih se čovjek rodi, bez njih i umre. S njima se druži cijeloga života i ne može zamisliti život bez njih. Žive u paru. Jedna je lijeva, druga desna. Iste su veličine, istog su kroja, boje, materijala,  dizajna. Mogu biti načinjene od prave ili umjetne kože, krpe, plastike…

Mogu biti crne, sive, smeđe, crvene, mogu biti bilo koje boje. Mogu biti visoke i niske, s petom ili bez pete,  na kopčanje, na vezivanje, na zatvarač, za suho ili vlažno vrijeme, sportske ili…

više

U KAKVOJ TO DRŽAVI ŽIVIM

piše: Martina Budimir
Nekoć sam se grozila i same pomisli gledanja Dnevnika ili Vijesti. Danas mi je to svakodnevna rutina. Dođe to valjda s godinama.

Svijest o važnosti zbivanja oko nas i njihovom utjecaju na nas kad-tad nam dođe iz malo niže pozicioniranog dijela tijela u glavu.

Vijesti su, dakle, svetinja i moram na dnevnoj bazi doći do njih bilo preko TV-a bilo na netu.…

više

A DA PRIČEKAMO TRAMVAJ

Te večeri  nam je od početka krenulo naopako

Jadranka Haznadarević
Eeeee!- Veli mi Mare u prolazu, šapatom, da ne čuju ostali radnici …eno iznijeli glomazni, oćemo li večeras u kese?

Kimnem glavom u znak odobravanja, i nastavim sortirat šparglu…

-No deca!!! kakvo sašaptavanje?-Drekne važno teta Lenika, naša kuharica, Mađarica, koja nam je usput rečeno, svake srijede pripremala za četiri prsta zagorenu rižu.…

više

NOVA SURADNICA

Čudni su putovi gospodnji

pripremio: Emil Cipar
1516_576384575735437_1484475103_nČudni su putovi gospodnji! I stvarno jesu, a evo još jednog dokaza:

Jednoga dana na našu adresu stigne mail od Jadranke Haznadarević i malog slavonskog sela Završje. Jadranka je poslala slike za natječaj o kojemu smo mi pisali, a organiziraju ga Ankica i Ante Karačić.

Nema problema …proslijedim mail na pravu adresu, informiram Jadranku i sve bilo okej, ali me je zanimala osoba Jadranka Haznadarević budući da živi u selu koje mi je dobro poznato.…

više

STVARI KOJE IŠČEZAVAJU

Anđela Bugarin
OLYMPUS DIGITAL CAMERAIzrasla sam jednog popodneva
Pognute glave pred nebesima.
Savijena se kralježnica
Ispravila cijelom dužinom
I komad po komad
Popucala u cjelinu.
Ono što čuvaš ispod kože
Kao zaostatak raja kojem ne pripadaš više,
Tvoje je onoliko koliko nije ničije.

više

RIJEČ DJELOM POSTALA

Izvješće o studijskom putovanju Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden u Berlin

Piše: Ivica Košak
pred vratimaPutovanja su u najstarijoj pisanoj povijesti ( oko 3000 g. pr.n.e. ) uvjetovana razmjenom dobara, pa tako pretežito putuju trgovci, putopisci, pjesnici, istraživači s ciljem trgovine,  državnih poslova, zabava, zdravlja (termalna kupališta), rekreacije.

Posjećuju se  proročišta ( Delfi ) i hodočašća (Jeruzalem).
Turističko putovanje – putovanje koje se poduzima…

više

PA KAKO ŽIVIŠ


piše: Katica Kiš

Mainz/ Prvih godina mojega izbjegličkog, pečalbarskog života, kada mi je bilo vrlo teško, došla sam kod mojeg ujaka Ive (koji je pravio najbolji kulen na svijetu), a on me upitao:

Ajde, Kajo, reci ti meni kako ti živiš tamo u Njemačkoj?!
Teško, ujo, teško. Nigdje nikog svoga, posao težak, a zarada mala.”
A, je li vas tuku?”, upita potiho ujak Ivo, dajući do znanja da to nije bilo ništa neobično u tadašnjoj Jugoslaviji.
Ne, ne tuku nas”, odvratim, začuđeno ga pogledavši.
E, onda se sve može izdržati”, odvrati svečano ujak Ivo.

Kako je samo imao pravo moj ujak Ivo! Izdržala sam u Njemačkoj više od 40 godina – kao Židovi kroz pustinju.

više