08 POEZIJA

OČI MOJE

Posted on

Sven Adam Ewin
Ah, oči moje, vi, što ste azur-plave
U tragovima. To azur više nije,
Kažem pakosno… A oči mi se jave:
Jednom smo bile u cvijetu vodopije!

Nasmijem se. I okrenem se k sebi.
I plaćam danak životu neurednom.
I neću priznat da ipak dao sve bih,
Da oči modre ugledam bar još jednom.…

više

NEBO MI ŠAPĆE

Posted on

Anđelka Korčulanić
K’o šipak s jeseni puklo je srce,
čini se nikada više ne će biti cijelo,
magleni je pokrov na očima mojim,
žutim lišćem ovijeno hladno mi tijelo.

Bez glasa sam i ne znam dišem li još
ili to vjetar u golim granama ćutim,
hladnoća noćnog neba muklo boli
o suncu minulog ljeta dok snim.…

više

RAĐANJE PJESME

Posted on

Sven Adam Ewin
U svakoj stvari pjesme ima,
Ona je kao ptičje jaje;
U mrtvom, živom, baš u svima,
U svemu pjesma začeta je.

I u kamenu… Ja ga gladim.
A neki kažu: to je stijena.
Ne, to je pjesma. Da se kladim,
Da će se rodit iz kamena.…

više