događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Objavljeno 26. veljače 2013.
Pripremio: Emil Cipar
Hrvatski jezik se razlikuje od ostalih jezika u rječniku, pravopisu, gramatici i u stilu. Ovdje navodimo nekoliko primjera najčešćih stilskih pogrešaka u modernoj komunikaciji.
ne valja reći: …tekst napisan od strane IBM-ovih stručnjaka…
valja reći: tekst koji su napisali IBM-ovi stručnjaci
ne valja reći: …je pitao na koje sve načine je moguće saznati…
valja reći: …je pitao na koje je sve načine moguće saznati…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Pravopisno pravilo o pisanju ne ću, niječnice ne rastavljeno od glagola ću, mnogi smatraju bezrazložnim narušavanjem dobro ustaljenih pravopisnih navika, ali mnogi i ne znaju da se išta u pisanju ne ću, neću promijenilo.
Kada je riječ o pisanju niječnice ne uz glagole, u Hrvatskom pravopisu zapisano je staro i vrlo jednostavno temeljno pravilo: ne se piše rastavljeno od svojega glagola. Odstupanja je …
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis jezik
Otkako sam dobio sina, ne prođe dan, a da ne čujem kako Borna liči ocu ili majci. Nitko ne kaže sličiti, a isto tako ni nalikovati.
Glagoli sličiti i ličiti ne znače isto. Često se griješi u uporabi glagola sličiti, naličiti, nalikovati. Ako se tu još umiješa i srpski oblik ličiti, tada nastaje prava zbrka i više ne znamo što je točno, a što netočno. Tako čujemo kako on sliči na nekoga, sliči komu, liči na koga i liči komu. Glagol je ličiti stara riječ od koje su nastali…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Riječ pošto u hrvatskom jeziku ima različita značenja. U primjeru Pošto je kruh? znači po koju cijenu? po koliko se prodaje kruh? Pronalazimo ju također i u ustaljenom izričaju pošto poto koji u primjeru Dođi pošto poto zapravo znači: dođi pod svaku cijenu, dođi bez obzira na sve, dođi svakako. Uporaba riječi pošto u tim i takvim primjerima posve je jasna i jezično valjana.…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Ako za neku riječ tuđega podrijetla kažemo da je dobro udomaćena u našem jeziku, to ne znači da je samo upotrebno općeprihvaćena, nego znači i da je prilagođena hrvatskomu jezičnomu sustavu tako da se od nje mogu tvoriti nove riječi prema istim sustavnim pravilima koja vrijede i za naše, domaće riječi.
Imenica rekreacija pripada takvim riječima – tuđega je podrijetla, a svoju udomaćenost u hrvatskom jeziku potvrđuje, osim općeprihvaćenošću u upotrebi, i svojim tvorbenim mogućnostima.…
Časopis Jezik
Prosuđujući čije osobine, u razgovornom jeziku često posegnemo za rečenicom To mu je loša mana. I na blogovima zna se pronaći rasprava o dvoličnosti kao lošoj mani čovjeka, o naivnosti se također piše kao o lošoj ljudskoj mani i sl. Što je u navedenim primjerima pogrješno?
Riječ loš naši suvremeni rječnici bilježe u većem broju značenja. U izrazima loš prijatelj ili loš muž riječ loš znači onaj …
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Riječ pošto u hrvatskom jeziku ima različita značenja. U primjeru Pošto je kruh? znači po koju cijenu? po koliko se prodaje kruh? Pronalazimo ju također i u ustaljenom izričaju pošto poto koji u primjeru Dođi pošto poto zapravo znači: dođi pod svaku cijenu, dođi bez obzira na sve, dođi svakako. Uporaba riječipošto u tim i takvim primjerima posve je jasna i jezično valjana.…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kada želimo imenovati vršitelja kakve radnje, obična je tvorbena usporednost muškoga i ženskoga roda, primjerice: prodavač – prodavačica, mljekar – mljekarica, skijaš – skijašica. Pokušajmo takvu tvorbenu usporednost pronaći u vršitelja i vršiteljica radnje na -lac: slušalac – *slušalica, gledalac – *gledalica, čitalac – *čitalica, hranilac – *hranilica, branilac -*branilica, rukovodilac – *rukovodilica.…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Razdoblje od tisuću godina možemo imenovati trima istoznačnim riječima: milenijum, milenij i tisućljeće, ali te tri riječi nemaju istu književnojezičnu vrijednost i normativnu prihvatljivost – prihvatljive su tisućljeće i milenij, a milenijum nije samo izvan književnojezične norme, nego je i izvan hrvatskoga jezika.
Milenijum je riječ latinskoga podrijetla i pripada nizu latinizama koje danas upotrebljavamo, ali ih upotrebljavamo oblično prilagođene hrvatskom jeziku. Riječi koje u latinskom jeziku izvorno imaju završetak -ium, kao što je to mileni(j)um, u hrvatskom se jeziku prihvaćaju …
