JEZIČNI SAVJETI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Brojevi su promjenjive vrste riječi, a dijelimo ih na glavne i redne brojeve.

Glavni brojevi kazuju točnu količinu nečega (jedan dva, deset, sto…), dok redni brojevi kazuju koji je po redu netko ili nešto (prvi, drugi, deseti, stoti…).

Brojeve pišemo znakovima koje nazivamo brojkama pa kažemo da su brojke  znakovi (simboli) za brojeve kao što su slova …

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Danas ću se malo pozabaviti zamjenicama.

Zamjenice su promjenjive vrste riječi koje najčešće zamjenjuju imenice. Pišu se malim slovima, no kao što svako pravilo ima izuzetaka, tako i u pisanju zamjenica postoje iznimke. Riječ je o osobnim i posvojnim zamjenicama TI,  TVOJ,TEBI (2. lice jednine) i VI, VAŠ, VAMA (2. lice množine).

Lektorirajući neke tekstove  na HGB, ali čitajući i druge tekstove …

više

drugi dio

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

U prošlim Savjetima prisjetili smo se kako se pišu imena kontinenata, zemalja, gradova, sela, zaselaka, ali i kako pišemo neka perifrazna imena.

Imena pokrajina, krajeva i područja, imena raznih veličina i oblika,  zemljišnih površina i posebnih imena zemljišnih čestica… pišu se nešto drugačije. Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, tada se po već uhodanom pravilu, piše velikim slovom:…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Mnogo  je zemljopisnih pojmova  koja se pišu velikom početnim slovom. Danas ću se osvrnuti na pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela i zaselaka.

Pravila su vrlo jednostavna. Ako se naziv kontinenta, države ili naseljenog mjesta  sastoji od samo jedne riječi, onda  pišemo veliko  početno slovo:

– Europa, Azija, Bugarska, Zagreb, Pula, Požega, Kutjevo,…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Kada čuju riječ SAT, kod ljudi se najčešće pojavljuju dvije asocijacije: sat kao mjerna jedinica za vrijeme i sat kao mjerni uređaj za određivanje (mjerenje) vremena. Često se ova dva pojma   brkaju. Iako imaju jednak glasovni (slovni) sastav, radi se o dva posve različita pojma.…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

U hrvatskom jeziku postoje dva  pomoćna glagola,  a to su BITI i HTJETI.

Pomoćni su zato jer bez njih ne bismo mogli tvoriti neka glagolska vremena i glagolske načine. U njihovoj uporabi vrlo često se griješi kako u govorenju tako i u pisanju posebice ako se nađu u aoristu ili kondicionalu I.

Aorist (grč. aoristos=neodređen, neograničen) je prošlo svršeno…

više

MALI JEZIČNI SAVJETI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Pridjevi su promjenjive vrste riječi koje pridjevamo (dodajemo) imenicama, odnosno oni opisuju imenice. Njima se izriče svojstvo predmeta ili pojave. Dijelimo ih na opisne, gradivne i posvojne. Posvojni pridjevi izriču pripadanje, nastali su od općih ili vlastitih imenica i odgovaraju na pitanje: Čiji, čija, čije?

Pridjevi nastali od općih imenica pišu se uvijek malim početnim slovom: brat-bratov, nogomet-nogometni, ulica – ulični, more- morski, nebo-nebeski……

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Gotovo svima je poznato da se vlastite imenice pišu velikim početnim slovom.

Međutim, u pisanju imena, prezimena, nadimaka… a posebice ako se  sastoje od više riječi, često se čine pogreške. Također se griješi kada prezime dolazi ispred imena.

Sva jednorječna ili višerječna vlastita imena, prezimena i  nadimci pišu se velikim početnim slovom. Tu ubrajamo muška i ženska osobna imena, sve oblike umanjenica i odmilica:…

više

piše: Marija Kukić

Ja sam stalna lektorica Hrvatskoga glasa Berlin. Čitajući tekstove suradnika i čitatelja, uočila sam da se  vrlo često griješi u pisanju  futura I.

Futur I. ili futur prvi  (lat. futurus = budući) glagolsko je vrijeme  koje kazuje radnju, stanje ili zbivanje koji će se tek dogoditi.

To je SLOŽENO glagolsko vrijeme jer se tvori od dvije riječi;…

više

Iz naše arhive/ objavljeno/ 09.04.2011

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kako komu priopćiti da u svojoj duševnoj boli nije sam, nego da tu bol dijelimo? U europskim jezicima prisutne su dvije smjernice, a oslanjaju se na spomenute riječi: dijeliti i bol.
Poslužimo li se latinskim izrazom, upotrijebit ćemo riječ dolor, pa tada kondoliramo, doslovno subolijevamo. I engleski će se poslužiti tim izrazom te će se izražavati condolences, no engleski se može poslužiti i grčkim izrazom za sućut, koji glasi sympathy.
Na novogrčkom je moguće suosjećati izraženijom boli u složenici…

više