događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Renata Primorac, uspješna dizajnerica igara na ploči
prilog: Ante Karačić
Već deset godina Renata Primorac radi u školi u Olpeu u njemačkoj Saveznoj državi Sjevernoj Rajni Vestfaliji kao učiteljica za djecu od 5 do 10. razreda.
Tijekom rada s djecom s posebnim potrebama osmislila je tridesetak igara na ploči (tzv. Brettspiele) za matematiku i njemački jezik prema potrebama i zanimanjima učenika u skladu s temama i sadržajima u nastavnom programu.…
tekst: Marko Jareb
Prvi doktorat dodijeljen je u Parizu oko 1150. godine. Bio je tada to rimokatolički certifikat nekome da može predavati latinski jezik na sveučilištu.
Čak i u najrazvijenijim zemljama doktori znanosti čine tek oko 1% populacije stanovništva ( Nizozemska 0,6 %, Belgija i Španjolska 0,7 %, Francuska 0,9 %, Austrija 1,1%, Finska 1,2%, Njemačka 1,4%, Švedska 1,6%).…
tekst: Slavica Jurčić
U iščekivanju Božića, advent je vrijeme pripreme, koliko vidim neki su okitili borove, okupljaju se na raznim “Adventima” lijepo i toplo je oko srca mnogih koji mogu bez suze u očima opušteno gledati milijune lampica.
Gledajući prekrasne prizore razmišljam koliko je moda i amerikanizacija preuzela naše živote.
Moram napisati da Sin kojega ja očekujem i u mojem srcu gori …
tekst: Marko Jareb
Nedavno objavljena studija Svjetske banke pokazuje kako je u RH najveći odljev mozgova u Europi. Ona pokazuje da skoro svaki treći građanin RH s diplomom živi u inozemstvu ( 29,4 posto).
Ovako govori jedan mladi znanstvenik u RH:
„Problem znanosti u RH velikim je dijelom u tome da je uglavnom financira država, i to u okviru jednog sustava u koji su ugrađene nelogičnosti i iracionalnosti. One se multipliciraju osobnim sukobima i parohijalizacijom znanosti, pa tako mnogi doživljavaju svoje male znanstvene niše kao feude u kojim kmetovi rade dok feudalac ne umre. Taj način funkcioniranja znanosti ostavlja puno prostora za korupciju, sukob interesa i potpuno neracionalno trošenje male količine novca.…
tekst: Esad Redža
S trinaestog kata našeg starog nebodera pruža se predivan pogled. To je ujedno i zadnji kat.
Lift vozi nju i njega do tog zadnjeg kata sa sretnim brojem.
Tamo su naime smještene jedine dvije garsonijere.
Njezina mala terasa gleda na zapad, a njegova na istok.
Neboder je star pedeset godina, a njih dvoje imaju tek koju više.…
tekst: Marko Jareb
Ima osoba u RH koji imaju veću mirovinu nego li profesori plaće u srednjim školama. Također ima osoba u RH koji imaju veću mirovinu negoli su imali plaću dok su radili. A profesor u srednjoj školi koji ide u mirovinu ima upola mirovinu negoli mu je bila plaća, pa čak i manje od pola.
Je li to ima igdje na svijetu?
Profesoru u srednjoj školi je prvi uvjet da može ići u mirovinu, …
tekst: Marko Jareb
„Kao da me je malo strah“. Ovo je rekla jedna osoba koja je već odavno na drugom svijetu. Ta osoba je bila veliki vjernik. A rečeno je „ne bojte se, jer ja sam uvijek s vama“.
Čitajući duhovnu literaturu ljudski mozak to vjerojatno ne može dokučiti. Zato se i veliki vjernici deklariraju kako ih je ponekad strah.
„Dok sam bila mlada bilo me je strah ići samu u konobu po noći, a sada kada sam ostarila više me ničega nije strah“. To priča jedna baka, koja sada ima blizu devedeset godina. Čega sada tu baku može biti strah?…
tekst: Kitana Žižić
Jesen se ogrnula listopadnim ogrtačem i nemilosrdno otpuhnula ljeto. A tko joj išta može, kad dođe njeno vrijeme? To što mi, dokoni ljubitelji babljeg ljeta i prohladnog mora, još ne priznajemo poraz, neće omesti smjenu godišnjih doba.
Radujemo se kupanju do kasnih listopadskih dana, čak i ranih studenih, kad se more vraća u krilo domaćih zaljubljenika, koji ga poznaju u dušu, koji liječe frustracije i najosobnije tuge uranjanjem u njegovu modrinu. Najprije zakoračiš u …
piše: Vinko Pavić
Živjelo se tih šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća i više nego skromno. Teško, siromašno, ponegdje i bijedno. Svaki je dan bio borba s ledinom, s kamenom, s motikom, s praznim trbuhom. Borba sa životom, za život. Ljudi se dovijali na sve načine kako bi opstali i prehranili svoje obitelji.
Moj ćaća „nosa korpu“ po Sloveniji, preprodavao stoku i duhan na pazarima. „Narodna“ vlast osuđivala i na sve načine branila i sprječavala takve rabote. Proganjala i zatvarala ljude. I moga ćaću…