tekst i foto: Sonja Breljak
Makarska/ Samo što smo prošloga četvrtka stupili na tlo ovog lijepog gradića, smjestili se lijepo u našem stalnom privatnom smještaju u ulici slikara Gojaka, te prošetali u predvečerje gradom, kad s radošću zamjetih da Makarsko ljeto u organizaciji Grada Makarska i Tutističke zajednice grada Makarska, još nije prošlo. Točnije, neke od posljednih kulturnih manifestacija netom se održavaju u ovom gradu podno Biokova.…
07 KOLUMNE
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
CVATE UGOSTITELJSKA BAUŠTELA
piše: Nikola Šimić Tonin
Ugostiteljska bauštela Dalmacijom cvate. U skoro, (ne) tako daleko vrijeme, za par godina, u Dalmaciji (ne)će biti konobara.
Kao što beton zauzima uvale, sike, vale (betonizacija Dalmacije), tako veliki ugostiteljski sustavi (hotelski lanci), kao metamorfoze, zauzimaju pozicije, potiskuju tradicionalno, dalmatinsku ugostiteljsku tradiciju, nameću nove načine posluživanja, ugostiteljske samoposluge, švedske stolove.…
DOKOPAH SE SUNCA
tekst i foto: Sonja Breljak
Bugojno-Makarska/ Svježe a sunčano bugojansko jutro. Promatram s balkona stana na šestom katu poznati krajolik, cestu prema Uskoplju. Vide se okolo Kalin i Rudina koji okružuju grad. Moj rodni grad.
Četvrtak je. Idemo na trg, ulicu u kojoj je nekad bilo gradsko korzu, onu istu kojom sam kao srednjoškolka na brzinu “proletjela” s prijateljicom, dva tri kruga, pa bjež´ kući dok…
CRNA IL´ PLAVA …BOLI GLAVA
piše: Sandra Marelja Muić
Lagano, torkeljajući se između kišnih kapi i oblaka loših vijesti, došli tako i do kraja ljeta, barem ovog službenosezonskog.
Tijekom ljeta smo bili u –rupi- na kraju ljeta smo posvuda u –rekordu! Zbilja, nema te znanstvene matrice koja bi nas mogla obraditi.
Dođe mi da na Institut za turizam pošaljem upit: -Gdje smo to točno? Ali da, vidim, oni su svi na godišnjem odmoru tijekom ljeta…
TKO BRINE O RADNIKU
Je li proleter u socijalističkom samoupravljanju imao veća prava od radnika u današnjem europskom kapitalističkom uređenju?
piše: Dražen Katić
Nakon proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska je počela izgradnju kapitalističkog društvenog uređenja.
Poslije drugog svjetskog rata komunistička partija Jugoslavije je pod ideologijom socijalističkog samoupravljanja uvela državno vlasništvo. Tvornice u kojima su radili radnici proleteri bile su u 100% vlasništvu države. Radnici su samo “u teoriji” imali fizički udio u tvornicama. U praksi proleteri nisu posjedovali ništa.…
PUT PUTUJEM
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin-Zagreb-Stružec-Bugojno/ Subotnje rano jutro protekloga tjedna. Prvi dan godišnjeg odmora. Sjedamo u automobil i pravac …
E da pravac je kod nas prilično kompliciran jer je pravaca više. A ni odlazak nije baš lagan. Pa kako to? E, pa ovako …
Pred nama je godišnji odmor dug četiri tjedna. Tri namjeravamo provesti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.…
MISLITI ZELENO, DJELOVATI AKTIVNO
piše: Žarko Delač
Temperaturne razlike i nagle promjene vremena postale su i u našim krajevima uobičajene.
Generalno govoreći, možemo reći kako više ne postoje četiri već dva godišnja doba – ljeto i zima.
Ovogodišnje poplave ili prošlogodišnja suša, dokaz su klimatskih ekstrema koje ne možemo zanemariti te nam jedino preostaje prihvatiti i prilagoditi se ovim prirodnim promjenama.…
PJESNIKU U POHODE
Na Marulov 564. rođendan
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ Kiša …ma šta kiša, kišurina, grad, nevrijeme, grmljavina …sve zajedno, upravo u trenutku kad moram krenuti s radnog mjesta ne bi li stigla u dogovoreno vrijeme na stanicu podzemne željeznice Fehrbelliner Platz.
Naime, u tom dijelu općine Charlottenburg-Wilmersdorf, točnije, iza vijećnice Wilmersdorf, na trgu lijepa naziva Morgenroth (jutarnje crvenilo), brončani je…
OMASOVITI VOLONTERSTVO MLADIH
Kako masovno organizirati volonterski rad mladih u Republici Hrvatskoj
piše: Dražen Katić
U Republici Hrvatskoj preko 50% mladjih ljudi od 25 godina nema posao. Poslije Grčke i Španjolske naša omladina zauzima neslavno treće mjesto po nezaposlenosti u Europskoj Uniji.
Kako riješiti bar privremeno problem nezaposlenosti mladih, mladim ljudima ponuditi bar tračak nade za bolje sutra?
TEPIH OD CVIJEĆA
PISMA IZ BELGIJE
tekst i foto: Marijana Šundov
Bruxelles, 16. kolovoza 2014./„ Gdje može procvjetati jedan cvijet tu će jednog dana cvjetati na tisuće cvjetova“ .
Ili … „ Cvijet s tugom gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod“ – samo su neke od toliko mudrih izreka o cvijeću.
Ljudi su se gotovo oduvjek divili cvijeću i nalazili u njemu nešto predivno, iskonsku ljepotu i simboliku prolaznosti čovjeka i njegovog života.…