događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Kolumne iz života Hrvata u Njemačkoj
Napisali Sonja Breljak i Emil Cipar
Razmišljanja o SREĆI
piše: Igor Matijašić
Jesmo li, zapravo, sretni?
U razgovoru s djecom, prijateljima i poznanicima često, posredno ili neposredno, dotičemo upravo to pitanje.
Znanstvena istraživanja pokazat će da su Hrvati, kao i u mnogim stvarima, negdje na sredini ljestvice kad je sreća u pitanju. Na vrhu u tim su mjerenjima, naravno, skandinavske zemlje…
Ako je vjerovati istraživanjima, među zemljama EU od Hrvata se…
Piše: Antonio Gavran
Kao dvadesetsedmogodišnjak i pripadnik mladih koji nisu više toliko euforični kao što su to mladi nekada bili, odlučih se podići svoju ruku visoko u zrak i reći: DOSTA! Poput onih studenata koji su sedamdesetih godina po svijetu dizali revoluciju i bili pokretači za bolji svijet. …
/povodom uprizorenja Frljićeve predstave ‘Naše nasilje i vaše nasilje’)
piše: Dražen Radman
O događanjima oko predstave Olivera Frljića ”Naše nasilje i vaše nasilje” (24. travnja 2017.) na Marulovim danima više-manje je sve rečeno. S tim da, ako ćemo govoriti o tome što se zbivalo ispred HNK u Splitu uoči samog početka, valja reći da su mediji, u većini slučajeva, mahom popratili pogrdne uzvike nekolicine ljudi i njihova zajapurena lica, dok su prethodno najavljen (demokratski) prosvjedni skup s nizom uljudnih govora i s nekoliko stotina nazočnih, popratili – gotovo nikako.…
piše: Marija Matijašević
foto: Alfred Matijašević ...foto album
Uskrsni ponedjeljak je svetak za sebe, i za KUD Stružec, koji je imao pune ruke posla, i malo vremena za svoje obitelji, na najveći katolički blagdan, Uskrs. Jer cijelu zimu i tjedne prije Uskrsa, pripremalo se za taj dan. Radili su se ukrasi od krep-papira, šivale se dječje nošnje sa šarenim fertunima- kao što su bili nekada, s tregerima na leđima, na prekriž, s volanima, našivavali se fertuni za kuharice, sa motivima nekadašnjice.
Sala je bila ukrašena sa buketićima po zidu i do njih su visjele…
Iz naše arhive/ Objavljeno 02.10.2012
tekst: Emil Cipar
E, što neće Švabo sve izmisliti! Govorilo se tako kad bi se divilo nekoj tehničkoj napravi.
Percepcija Nijemaca kod starijih je bila uglavnom …marljivi, pametni, korektni, hladni…
Kod nas mlađih bilo drukčije. Nas su učili u školi da su Nijemci strašan narod, da su počinili veliko zlo, da su nas htjeli porobiti, ali snažna volja našega Vođe i želja naroda za slobodom pobjediše ih.…
tekst: Josip Mayer
Turci u Njemačkoj veći su Turci od domaćih Turaka. Vidjelo se to i na ovim izborima kada je više od 60 posto Turaka u Njemačkoj glasovalo ZA veće predsjedničke ovlasti.
Moglo bi se slično reći i za druge nacije koje žive u Njemačkoj. Ali, ipak je razlika, jer neki žele suradnju i socijalno izjednačenje, dok drugi svađe i ratovanje. Na Nijemcima je da sada reagiraju.
Situacija je u Njemačkoj vrlo zabrinjavajuća. Čovjek se može…
Dan kad je hrvatski nogomet izgubio smisao
piše: Igor Matijašić
Obožavam nogomet i već kao klinac sam se zaljubio u njega. „Upijao“ sam poteze vrhunskih igrača koje sam zajedno sa svojom ekipom pokušao „kopirati“ na travnatom igralištu (popularnoj gmajni) na kojoj smo bili „po cijele dane“.
Bila su to drukčija vremena, bez interneta i mobitela, vremena kad se utakmica na televiziji očekivala s velikim nestrpljenjem, posebice derbiji velike četvorke klubova bivše države. Dinamo i Hajduk bili su pojam, igrači čije smo sličice lijepili u album,…
piše: Sandra Marelja Muić
Da je put u pakao često popločan dobrim namjerama, izreka je dobro poznata svima. Ali kada vam je put za neko dobro djelo popločan zimskim uvjetima i olujnom burom neposredno pred svibanj, onda se već zapitate, jeste li možda trebali češće filtrirati tu svoju kaljužu savjesti i učiniti kome kakvu dobru stvar ili onaj posljednji odverglani očenaš s mislima na fejsbuku možda ipak nije bio tako skrušen.…
Hrvatski jezik nije samo puko sredstvo sporazumijevanja
piše: Gojko Borić
Za vrijeme osmanlijskih osvajanja tijekom kojih je naša zemlja bila smanjena na „ostatke ostataka nekad slavnnog hrvatskoga kraljevstva“, izraz jezik bio je istoznačnica za narod: „Turci nalegoše na jazik hrvatski“, ( pop Martinac nakon Krbavske bitke).
piše: Stjepan Poljaković
Za neke istine treba se boriti i treba ih svjedočiti. Uskrs, centralni i najvažniji blagdan u kršćana zaslužuje da se o njemu priča, ne jednom godišnje, nego bi on trebao biti lajtmotiv, nešto što nas prati i osvjetljava tminu svakodnevnice.
Za Božić govore da je najradosniji kršćanski blagdan. Ne bih se složio. Božić je bitan, ali je samo uvod, početak plana spasenja koji se završio u uskrsnu zoru. Uskrsna zora i prazan grob izvor su svjetlosti za one koji su spremni vjerovati.…