07 KOLUMNE

Osvrt na novonastali ciklus skulptura ili idejno-reducirano-apstrahirajućih maketa, odnosno, dijelovi bačvi kao inspiracija Ante Karačića

tekst: Zvonko Čulina
Nošen poputbinom životne umjetničke simbioze, njega koji se umjetnički raspjeva uz nju, Ankicu, suprugu i suputnicu, te mnogim susretima s umjetničkim osobnostima, datostima i fenomenima, Ante Karačić ne izbježe proći umjetnički neokrznut, već upijajući sve usputne znakove, simbole i forme, svim zanosom i strašću dotaknu promatrajuće pečate i oblike svoga okružja bilo Iločkog (dunavskog) ili pak iserlohnskog (tako-reći, zapadnog, rajnskog), u svoj svojoj maštovitosti opet realizira svoje učinke, …

više

tekst: Josip Erpačić
Spomenik bez slova?

Da, ima i toga. I vama  odmah na  pamet padnu  nacionalni parkovi. Okupirano Božje djelo koje, eto, ima i  vlasnika i posjetitelje: Plitvice, Paklenica, Kopački rit, Risnjak. Lonjsko polju …..Njihova raznolikost i  raskošna osebujnost  vidljiva je  ne samo iz zrakoplova  već i s putanja satelita.

Oni su narodno bogatstvo i znamenitost koju mnogi žele posjetiti i …

više

test: Ivica Košak
Teoretski princip ne­zdravog nacionalizma ima pogansku i nemoralnu podlogu, jer drži narod temeljem etike i vrhovnim ciljem ljudskog društva; podređuje pojedinca željeznom zakonu kolektivne tiranije: po njemu je narod sam sebi svrhom: poništava jednakost podrijetla i zadnje svrhe ljudi i naroda; uskrsava silu i nasilje i proglašava ih socijalnim pravilima, koja su iznad države (kult starih pogana). To je nazadak, koji nas mora zabrinuti. O društvu, koje se sve više udaljuje od tradi­cionalnih oblika vjerskoga uvjerenja i koje sve više prianja za materijalizam, u tom društvu traži čovjek nesvjesno neku naknadu za vjerski osjećaj, nove oblike kulta, novu vjeru. Neke pojave nacio­nalizma stiče staromu kultu lokalnih i zaštitnih bogova, kojim se kitilo rimsko poganstvo. Domovinu više ne vole, nju obožavaju. Nacionalni su junaci pretvoreni u svece i postavljaju ih na oltar domovine (Ivan Merz: Zdravi i nezdravi nacionalizam, Obnovljeni život, Vol. 5. No. 6. Studeni 1924.) [1]
…

više