(Pjesma iz izolacije)
Marica Žanetić Malenica
Vješto mijesim podatno tijesto od
bijela i integralna brašna sa sodom
bikarbonom jer pokupovali su kvas
oni što ne bi da išta im za života fali,
a ja se pitam hoće li u kruhu naći spas.
Pola sata odmaramo se i tijesto i ja
a onda mu nježno na mekom tijelu…
Vraćajući se s fakulteta, skrenula sam s Kurfürstendamma u Wielandovu ulicu i već izdaleka pred ulazom u dom ugledala Maricu i njenog momka Antu.
Fotografija je snimljena u Sonti, u dvorištu crkve sv. Lovre, oko kipa sv. Florijana. Fotograf je zabilježio blagoslov uskršnjeg doručka, svetenja, na Uskrs. Blagoslov hrane se obavljao u ranim jutarnjim satima. Nekada već u pet sati izjutra.
Travanj je numerički neobične 2020., posljednje godine drugog desetljeća. Počela mi je obećavajuće, nadala sam se jednoj ništa manje uspješnoj i zanimljivoj godini od one za kojom su se nedavno zatvorila vrata. Ali, kraj veljača je nagovijestio da se „nešto valja iza brda“ i da je samo pitanje dana kada ćemo se pridružiti zemljama zahvaćenim nekim čudnim, nepoznatim virusom koji je uvezen iz daleke Kine. Pa tako već neko vrijeme ne izlazim iz kuće.…