događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Objavljeno 4. siječnja 2011.
piše: Sanja Pilić
Ovako: imam muža, četvero djece, svekrvu, roditelje, vikendicu na moru, olinjalog psa, proždrljivu mačku, ljubomornu sestru, ravne tabane, iskaznicu Konzuma, mobitel s izgrebanim staklom, počasnu člansku iskaznicu Gradske knjižnice. Po zanimanju sam spisateljica.
Dječja.
Odmaram se zureći u prazno.
Volim provoditi vrijeme zaključana u zahodu. Može i javnom. Samo…
Iz naše arhive: objavljeno 14. ožujka 2013.
Emil Cipar
Moj veliki problem bila je moja znatiželja. Ako mi nešto nije bilo jasno pitao sam ne razmišljajući o posljedicama.
U šestom razredu osnovne učili smo društveno uređenje SFRJ. Bila je to socijalistička, federativna republika, koja ima demokratsko uređenje.
Tako je nastavnica rekla i to smo trebali zapamtiti jer je to vrlo važno.…
piše: Jadran Šantić Šangarelo
Evo judi moji i dragi štioci koji je to štrapac kad greš ništo radit a najradije bi se odmara kako fizički tako i psihički, ma jopet nemoreš jerbo ti đava ne da mira.
Sidin lipo u momen radnemu kantunu u pridsobje i štijen foje i to najpri Slobodnu Dalmaciju a poza tin i Jutarnji list. Puno puti san jidan priskoči štit Jutarnji jerbo san se totalno izneredija zbog pizdarij i muke koju san skupija u prsi štijući Slobodnu, ma ovi put san lipo vazedja bokun karte i da ne bi zaboravi od jida ča bi…
OPREZ …SATIRA!!! prvi puta objavljeno 16. prosinca 2010.
piše: Jacky alias Čuko
Draga moja teta Sonja. Kanio sam štrajkati glede neisplaćenih honorara toliko dugo dok ti i ja ne sklopimo novi kolektivni tarifni ugovor. Imao sam jako dobre izglede, ali mi je moj gazda pobrkao račune.
Računao sam da će ti ponestati kvalitetnih priloga, pa ćeš biti prisiljena povisiti, ili bar isplatiti honorare. Već sam zamišljao kako dolaziš u Brod sa punom vrećom kostiju i umiljkavaš mi se …dragi Čuko …dobar Čuko …koju kost želiš …ne brini bit će još!…
Jadran Šantić Šangarelo
Judi moji ja van se moran ošervat o ovin ludin i nebuloznin stvariman ča nan ji svakodnevno serviraju rukovodeće face stranke ZNA SE i njiovi uspavani sateliti koji uzletu samo onda kad triba odradit šporka posla kontra legalno izabrane vlasti.
Ja san mislija da nan je sviman dosta i crni i crveni a posebno oni crni. Ma ke jopet su se pojavile aveti prošlosti ma sada otvoreno priteći vladajučiman a pritnja je došla u vidu osoba obučeni u crne jakete kupjene samo za tu manifestaciju odavanja pijeteta…
Prema podacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice o najposuđivanijim piscima u Hrvatskoj, na svim listama najposuđivanijih naslova na prvom su mjestu žene, piše Večernji list
piše: Denis Derk
Najposuđivaniji autor u 2012. godini u županijskim narodnim knjižnicama jest Ivana Brlić Mažuranić čije su knjige posuđene čak 12.561 put. Prema podacima koje je skupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica za potrebe isplate naknade za javnu posudbu najposuđivaniji domaći živući autor isto je književnica, i to Sanja Pilić, autorica knjiga za djecu i mlade (10.766 posudbi). Zanimljivo je da je među deset najposuđivanijih domaćih autora ušla i majka Sanje Pilić i još jedna lektirna autorica Sunčana Škrinjarić.…
napisala: Sanja Pilić
– Mislim da sam poslala krivu poruku krivom tipu – rekoh prčkajući po novom mobitelu. – Ova tehnologija će me ubiti.
– Sve je u redu – odgovori Gordan, moj alternativni frend, žvačući mrkvu.
– Ništa nije u redu – zajaukah. – Napisala sam Volim te i poslala bivšem mužu, umjesto Davoru……
Ovaj tekst objavljen je prvi puta 3. veljače 2011.
piše: Emil Cipar
Što jest …jest! Valja poštivati autoritete. A za nas ste jedini autoritet vi dragi naši čitatelji …i vi ste donijeli svoj sud. Na naš prilog Tačke s pekmezom od šljiva bilo je najviše klikova. Približno tako veliku pažnju, ali ipak ne toliko, pobudio je naš članak Noć me stigla u tuđini u kojemu spomenusmo hobi gospode iz Hrvatskog svjetskog kongresa.
Sad …tačke s pekmezom su tačke s pekmezom …ukusno jelo iz podunavske kuhinje, koje je više doprinijelo integraciji i…
Iz naše arhive (objavljeno 29-06-2010)
ISELJENIČKA PRIČA
piše: Sonja Breljak
Istina, naš dolazak u Njemačku, u Berlin, ni po čemu nije nalikovao načinu na koji su naši ljudi dolazili ili u iseljeništvo odlazili prije toga. Išlo se svojevremeno za boljim životom, što bi rekli, trbuhom za kruhom.
Posla bilo pa se s granice skoro direktno odlazilo za stroj ili neki drugi tvornički posao.
A mi devedesetih stigli nekako naopako, kao pali s neba. Sad ono neko privremeno, takozvano izbjegličko stanje…
Nikola Mića Grgurević
Slavonska ravnica i obronci Dilj-gore bijahu i davnih 80-ih, kao i danas, oaza i raj za raznoliku divljač. Od pernate, sitne, crne kao i jelenske divljači.
Lovilo se tada sa znatno manjom tehnikom i skromnijim naoružanjem, ali sa uvijek dobrim psima koji su davali potpunu čar i užitak svakom lovu. U svakom se lovačkom društvu mogle čuti priče o onom neponovljivom: Brku, Lisi, Bobiju, Cifri, Geji……