OSJEČKI DNEVNIK

Uoči skore promocije knjige “Ono malo duše” Emila Cipara u Osijeku – petak, 21.10.2016. u knjižari “Nova” na trgu Ante Starčevića, u 19 sati.

Iz naše arhive …objavljeno 09.11.2012. 

Piše: Emil Cipar
Današnji dan mjeseca studenoga i godine 2012. je jedan četvrtak  …osmi je dan u tom mjesecu. Od danas živim u Osijeku. Nikada prije nisam o tome razmišljao, ali eto …dogodilo se.

Osijek je metropola Slavonije. E sad …službeno on to nije, ali to Osječanima nije ni tako važno. Žive oni svoj život i ništa im ne znači što njihov grad nije glavni. Za njih on to jest, a mišljenje drugih ih baš niti ne zanima.…

više

GLJIVE JESENJE

Iz naše arhive/ objavljeno 20.10.2010.
tekst: Emil Cipar

Već nekoliko dana borim se sa samim sobom i onim mojim drugim JA, koji me uvijek navlači na grijeh, tjera da odustanem od principa.
O čemu se radi!
Kud god krenem oko mene gljive. Po parkovima, šumi, u voćnjaku… Izazivaju svojim izgledom svojom svježinom i ljepotom. Takva godina! …kažu poznanici.
Sve je to fino, ali gljive su malo teške za probavu, a takva…

više

USPOMENA NA “PLAVO ZVONO”

IN MEMORIAM: Iz naše arhive/25.11.2011. i u knjizi “Ono malo duše”/2015

tekst: Emil Cipar (13.04.1948. – 10.10.2014.)

emil-slikaNegdje krajem 1991., iznenadi me jedan telefonski poziv. Na drugome kraju je Vlado Duić …novinarska legenda iz starih vremena. Bile su mi dobro poznate njegove reportaže iz “Starta”, „Plavog vjesnika“, Vjesnika u srijedu“, magazina koji su pobudili moju znatiželju za novinarstvom. Isto tako bile su mi dobro poznate njegove monografije i izložbe fotografija.

Kako rekoh iznenadio me poziv. Nisam znao…

više

IZ VISINA RAJSKIH

/ Emil Cipar 10. 10. 2014. – 10. 10. 2016./

Marija Kukić
maglaJesen je…
Priroda se na počinak sprema.
Sve drijema, drijema, drijema…
Ptice u novi dom odlepršaše,
Slikari jesenski lišće obojaše.

Jesen je…
Poslije jeseni nestaje sve,
Priroda spava, miruje, mre.…

više

JESENJE BATUDE I BRAVURE IZ MALEGA MISTA

piše: Jadran Šantić Šangarelo

11651507234_ffce024ae5_zJudi moji ča je naša Dalmacija lipa i smišna, a najposli interesantna. Pari mi se da  osin lipote ništa više ne bi bilo da ni naši judi koji su puni kreanci ka salpa govan ča bi ovod u nas rekli.

Evo poza lipega ma bome i uspješnega lita na vrata nan je ulizla jesen sa neveraman i buraman, a bome se nadan da če bit još trzaji o babjega lita barenko još desetak dan. Zašto ovo govorin?…

više

VAMA UČITELJI

(5. listopad  – Međunarodni dan učitelja)

piše: Marija Kukić
učitelj„Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom školovanju mladosti.“
        (Erazmo)

A tko školuje našu mladost? Pa, naravno! Učitelji, nastavnici, profesori. O njihovoj neprocjenjivoj ulozi u odgoju i obrazovanju mladih ne treba posebice pričati. Njihov rad prepoznat je kao jedan od najvažnijih za sveukupan razvoj društva. Danas ne želim pisati o problemima s kojima se ova velika rijeka intelektualaca svakodnevno susreće.…

više

LUTALICA

Povodom Svjetskoga dana životinja

(Svaka sličnost sa stvarnim osobama i događajima sasvim je slučajna)

piše: Ruža Silađev
Miloš Stipa, VIII 1963Stajao je na željezničkom kolodvoru čekajući vlak. Bilo je prohladno vrijeme veljače. Kišica je rominjala, a desetak putnika je nestrpljivo iščekivalo dolazak vlaka. Među putnike je došao pas. Hodao je zanoseći se kao da je pijan.

Crne, velike oči su bile bez sjaja, a jedan kapak mu je s vremena na vrijeme nekontrolirano padao. Bio je visok oko šezdesetak centimetara, crne dlake…

više

GLAVNI ZGODITAK

Iz naše arhive/objavljeno 31.07. 2010/ Ova priča pokojnog Emila Cipra, pronašla je svoje mjesto u, netom tiskanom, kultunom  godišnjaku “Danica 2017.

piše: Emil Cipar

Matan je radio na jednoj pilani u Sauerlandu. Posao je bio težak, ali zarađivalo se dobro, a bilo je mogućnosti raditi i prekovremeno. Stanovao je obližnjem selu, a na posao je putovao autobusom. Često se znalo dogoditi da je Matan na posao išao pješice, jer mu veza nije odgovarala, a znao je ponekad navratiti kod poznanika, gdje se je popila čašica više, pa je Matan izgubio i posljednju vezu. Put pješice vodio…

više

PLES SUNCA I SJENA

tekst: Marija Kukić
foto: Ivan Juroš
slika…Rosnati cvjetovi,
Bijeli, 
I listovi,
 I male ptice
Pozdraviše sunce veliko.
 
A sjenke granatih stabala
Narisaše,
 Kao prsti,
Raznolike likove
Po travi
Na kojoj se blista rosa kao suza.     ( D. Tadijanović – Rano sunce u šumi)
Plešu sunce i sjena. Plešu svoj ples u jesenskom svitanju. Ali,  kad ne bi bilo sunca, ne bi bilo ni sjene. Bez sunca i njegovog sjaja sjena bi bila ništavna. Jer:  “Lažni prijatelji i sjena prisutni su samo kad sunce sja.”   (B. Franklin)

više