tekst i foto: Josip Mayer
Stuttgart Gerlingen/U organizaciji HKM-Stuttgarta povodom Nikolinja i 40 godina „Croatije “ upriličen je bogat program i održana jedna lijepa zabavna večer za pamćenje. Okupila je oko 1800 uzvanika iz političkog, vjerskog, kulturnog, nogometnog, glazbenog i javnog života. Program je započeo uz molitvu i hrvatsku himnu. Goste su pozdravili fra Zvonko Tolić, Mate Čurić i Ante Cicvarić, konzul RH u Stuttgartskom konzulatu. A za narodno veselje pobrinuli su se mladi folkloraši: dječji folklor…
NE DAJ SE …
SJEĆANJE NA SINIŠU GLAVAŠEVIĆA
piše: Nikola Šimić Tonin
Zadar, Biograd, Benkovac, Knin, Strmica, Livno, Vakuf, Bugojno, Travnik, Zenica, dva Broda, Vinkovci, Vukovar.
Studeni dani studenim stude …olovne i čemerne magle dušu čemere…razvijanjem sjećanja …zov Vukovara …zov duboke boli …
Putu me zaputi pjesnička nagrada prvoga književnog natječaja za kraći uradak o Domovinskome ratu: U predvečerje Sjećanja na Vukovar …odlomi korak, s kraja na kraj Lijepe naše …Od Zadra, Biograda, Ravnim kotarima ……
ADVENTSKI OBIČAJI
Iz narodnih običaja Gradišćanskih Hrvata (Trajštof, selo u sjevernom Gradišću) Gradišćanski su Hrvati poznati po 
svojim običajima, čuvanju tradicije. Narodni običaji vezani su uz godinu i životne situacije. Osim navedenog, običaji su usko vezani i uz crkvu. Među gradišćanskim se običajima mogu primijetiti i uplivi kultura susjednih zemalja; Mađarske, Slovačke, Njemačke i Slovenije. U svakom su selu običaji malo drugačiji.…
MOJA KUĆICA, MOJA SLOBODICA
KRATKA PISMA IZ DOMOVINE
piše: Marija Matijašević
Stružec/Kad jutro osvane i pogled mi se prostre na moje zeleno dvorište … na travu i brijeg …ispuni me mir. Ljepo je. Mirno. Nema tu tuđih glasova, nepoznatih riječi i govora. Nema šumova auta i gradskih željeznica. Nema turske muzike. Jednostavno …Božji mir. Nema kokoši, mačaka i cucaka. Samo ponekad susjedova kuja Frida, zalaje. Ali, Bože moj, selo je to.
Moja kućica, sva u svjetlećim lampicama. Objesim gdje hoću i kako hoću. Ne moram misliti vise li nekome na balkon ili da li smijem …
HAIKU SET
ČIČO
IZ DNEVNIKA JEDNOG NAPUŠTENOG MAČIĆA
piše: Sonja Smolec
Bio je to jedan običan četvrtak. Nisam ja znao koji je dan, to sam čuo od ljudi koji su me uzeli s ceste. Znao sam samo da sam jako, jako gladan, da me boli glava, da jedva mogu disati jer mi je nosić bio začepljen od sasušene krvi, desno oko bilo je upaljeno, naotečeno i zatvoreno i stalno su mi curile suzice. Obrve i brkovi bili su spaljeni, na desnom obrazu boljele su me otvorene rane. Toliko mi je bilo loše da se više niti ne sjećam kako sam ovdje dospio i tko mi je sve ovo napravio. Fali mi mama. Još nedavno je
… DIGNIMO ČAŠU VODE I -UZDRAVLJE!
ZDRAVLJE I LJEPOTA
piše: Suzana Stipić …LIPOWEG
Sigurno ćete se složiti sa mnom kada kažem da pod našim podnebljem značenje vode za organizam i kultura pijenja (Trinkkultur) većini ljudi nije prioritet. Sjećam se dobro kad sam devedesetih godina došla u Nizozemsku …prvo pitanje koje postavljaju gostima je:- „Što ćete popiti?“. Malo mi je bilo čudno, jer pomislih na naše prvo pitanje:- „Što ćete pojesti?“ … kava se podrazumijeva!…
IZBORNA DILEMA: KOME DATI GLAS?
IZ DRUGIH MEDIJA …sbplus
piše: Emil Cipar
JOŠ dva dana nas dijele od izbora, a ja još uvijek ne znam kome ću dati svoj glas. Niti jedna stranka, niti jedan program, niti jedan kandidat nije me oduševio i nije mi ulio nadu da bi se nakon izbora moglo bilo što promijeniti na bolje, ili da bi se bilo što u političkom životu moglo promijeniti.
Stranke pokušavaju sve kako bi iz opće frustracije ipak izvukle neku korist. Niti jedna od njih nije prepoznala znak vremena u kojemu živimo, ili ako jest onda nije imala hrabrosti staviti ga u svoj izborni program.…
JA MAŠEM RUKAMA DOK GOVORIM
Sonja Smolec
Nikada neću zatajiti svoje porijeklo.
Potječem sa starih slavenskih ravnica
plodnih žitom i kukuruzom,
od ponosnih romanskih osvajača
i obilježenih izbjeglica koji su morali
promijeniti svoju zemlju, svoju vjeru i ime i dom.
Moje oduševljenje gori i plamti
za bjelogorične šume u jesen.…
HRVATSKI ISELJENIČKI PUT
Adolf Polegubić
Frankfurt na Majni/ Iz tiska je izišao Hrvatski iseljenički križni put autora dr. Adolfa Polegubića, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurtu na Majni. Tijekom stoljeća napisani su brojni »križni putovi«. I na hrvatskom ih je jeziku velik broj. Dr. Adolf Polegubić odlučio se za Hrvatski iseljenički križni put, a ideja za to nastajala je tijekom hrvatskih hodočašća u Njemačkoj i u svijetu. Tako je ostvaren ovaj križni put namijenjen Hrvatima katolicima u iseljeništvu na kojem oni pobožnim hodom…