događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/ U okviru Pola ure kulture, u organizaciji Hrvatskog glasa Berlin, a u suradnji sa Hrvatskom katoličkom misijom u čijoj dvorani je književna tribina održana, predstavljen je hrvatski književnik Bogdan Malešević.
Naime, Malešević je na svojevrsnoj turneji te je predstavljanje imao u Beču, nakon Berlina će imati još četiri promocije u Njemačkoj a potom i u Švicarskoj.…
Gospodarski dan Industrijske i trgovačke komore i Hrvatskog gospodarskog saveza
tekst: IHK für Rheinhessen
foto: Hrvatski gospodarski savez
Mainz/ Godinu dana nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji sve su bolji izgledi za održivi trend rasta hrvatskog gospodarstva. To i njemačkim poduzećima otvara dobre mogućnosti za ulazak na hrvatsko tržište.
Privlačenjem radne snage iz Hrvatske njemačka poduzeća već sada profitiraju od slobode pružanja usluga i slobode kretanja nakon ulaska Hrvatske u EU.…
Iz aktivnosti Matice Hrvateke za Ruhrgebiet
Dortmund/ U organizaciji Matice hrvatska za Ruhrgebiet i Auslandsgesellsaft NRW –Dortmund, organizirana je Večer hrvatske pjesme, jedna od najznačajnijih priredbi koja se iznjedrila u krilu Matice.
Priredba je zamišljena tako da Hrvati i Nijemci uz klavirsku pratnju gospodina Bafa, pjevaju hrvatske pjesme. Bude tu i drugih sadržaja.…
uredila: Ksenija Rožman, ATUI
U svojoj zbirci „Ruke, suze i čempresi“ istakli ste: „Rođen sam u bezvodnom selu Podosoju između Imotskog polja i Biokova“ pa bismo rekli da je u središtu Vašeg doživljavanja ta imotska strana!
Gudelj: –Ima Imota sedmera vrata. Ako dolaziš s mora otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom gdje su zastajali i oni.…
piše: Dražen Katić
U Njemačkoj je mirovinsko osiguranje uvedeno Bizmarkovim zakonom 1889. godine. Ono je obuhvaćalo u to vrijeme plaćeno bolovanje, starosnu mirovinu starijima od 70 godina i invalidsku mirovinu.
Danas Savezna Republika Njemačka isplaćuje preko 25 milijuna mirovina mjesečno. Oko 20 milijuna umirovljenika živi danas u Njemačkoj, a ostatak izvan Savezne Republike.…
Štorija iz naše lipe metropole
piše: Jadran Šantić Šangarelo
Evo štioci dragi kako san vas več aviza akošta san u naš lipi Zagreb i misli san jo ala če bit puno dosade pa neču znat o čemu vas avizavat i ča notavat na kartu.
Ma svetega mi Ante Padovanskega u možjane san dobi take udare da san misli kako san upa u epicentar nikega jakega tajfuna oliti koje gore nevere.
Najprin san se u ćudu zlamenova dok bi štija ča sve govoridu…
Hrvatska kulturna zajednica iz Wiesbadena predstavila je monografiju “Kronotop hrvatskoga performansa”
tekst i foto: Ivica Košak
Wiesbaden – Ketternschwalbach/ 9. studenog 2014./ “Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas” djelo antropologinje Suzane Marjanić Zuppa postao je dio performansa „Kršćenje mošta po Križevečkim štatutim“, tradicionalnog susreta Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena.
„Kronotop“ prema grčkom: kronos = vrijeme i topos = mjesto je vremensko i prostorno određenje povijesti provokativnog nastupa,…
tekst i foto: Sonja Breljak
Osijek/ U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku je na scenu postavljena drama “260 dana”, rađena prema istoimenoj knjizi Marijana Gubine koju smo i mi na Hrvatskom glasu Berlin, neposredno nakon tiskanja, donijeli i prenijeli u 26 nastavaka. Izvrsnoj knjizi “260 dana” po simbolici, jačini, izvedbi i poruci ravna je i kazališna predstava “260 dana”.…
Bog je, dakle, puno više od mađioničara …
(Umjesto odgovora na tekst novinara Ante Tomića “Bog, dakle, nije mađioničar” u Jutarnjem listu od 1. studenog 2014.)
piše: Dražen Radman
”Malo znanosti udaljava ljude od Boga, ali mnogo znanosti ih vodi nazad k Njemu.”
(Louis Pasteur, 1822-1895)
Nakon što sam pročitao članak novinara Ante Tomića u JL-u od 29. listopada 2014. pod naslovom ‘‘Bog, dakle, nije mađioničar…” , htio sam se osvrnuti na taj tekst s mnoštvom vlastitih riječi, ali mi je došla misao da je bolje pustiti da …
Brandenburška vrata