KAKO POKRENUTI RAZVOJ

Održiva a ekonomija i indikatori za mjerenje održivog rasta Republike Hrvatske

piše: Dražen Katić
Ovu temu započinjem citiranim tekstom iz moje prethodno objavljene knjige Posljednja ruža hrvatska”:

„Pojam održivog razvoja prvi puta je zabilježio 1713. u svome djelu “Sylvicultura oeconomica” Hans Carl von Carlowitz u kome govori da”..samo toliko šume smije biti iskrčeno koliko može kroz plansko pošumljavanje ponovo narasti“!

Drugim riječima održivi razvoj znači da smijemo samo toliko …

više

PAPAZJANIJA

piše: Ivan Tumbas
Subotica/ Gledim ovu našu čeljad i gustiram, kazo bi klapim. Mogo bi se rascvilit. No, ne klapim neg mi nepasira pisat našim štiocima, kajsti štogođ oprandašagu koji se iznosi prid čeljad da imaju niki novi adet, mož se raspredat, ko upačiti prstom u čeljad koja su se lipo opravila i metnila oko live ruke pantljike crveno bile boje. A cigurno ima razloga.

Nije bila sarana već su u žalosti pridnjaci izmetnili svoju veliku pokoru te na taj adet upačivaju bis revolta na gracki …

više

AUSTRALIJA ZOVE …

piše: Sonja Breljak
Berlin/ Petak popodne. Zvoni mi mobilni telefon. Umjesto ispisanog broja stoji anonym. Dobro, pametno je i ne javiti se na takve pozive ali u ovom mom poslu novinarskom, uredničkom, poslovna spremnost traje 24 sata, pa mi nije nimalo strano i neugodno  javiti se i odgovoriti na kasne, rane ili pozive nepoznatih.

Dakle, podignem slušalicu i otvaram liniju i uho za anonimnog pozivatelja.…

više

BICIKLINOM UZ SAVU

piše: Nerina Sarkotić
Kad se od Siska prek Martinske Vesi krene prema Ivaniću, imaš kaj praf za videti. Lepe je iti z beciklinom, moreš udahnuti male svežega zraka, a i zrekreiraš se mam dok pedaliraš.

U Sisku se poglediju sve tri reke, Sava, Kupa i Odra, a putem se vojzime same uz Savu.

U Tišini je posle zavoja lepi del ravne ceste, moreš joke baciti na Savu i na skelu koja te za par kuna prepela preko. Ali mi pemo …

više

SVE SEBI

 Iz uspomena na didu Stipicu  

piše: Stipo Lučić
U ona, ne tako davna vremena,kada se živjelo teško i sretno, od rada svog i svojih ruku i kad bijaše za dati a i uzimati, živjeli su ljudi, slični današnjima.

Davalo se i uzimalo sa stilom, a ljudi su bili više ljudi i Cigani su se još uvijek zvali Cigani, a ne Romi.

Ciganka Đana ciganski vrijedno je živjela, obilazeći sela i gradove, više posjećujući bogate kuće i počesto zaobilazeći one…

više

TKANICA OBITELJSKOG STABLA ŽIVOTA

NOVA KNJIGAAnka Maksan, Djeca planine Runu, Gradska knjižnica Zadar, Zadar 2015., roman za djecu i mladež

Nikola Šimić Tonin
Kada netko pročita nečiju pjesmu, priču, roman, itd …, a koja ga dotakne … koja bez kucanja uđe u njegovu dušu, učini mu se da poznaje autora … kao da je s njim zajedno odrastao i živio.

Pogotovo se prvo-čitalac približi autoru kad uređuje, pregleda, lektorira, njegov rad. Ako dodam, da se u nekim dijelovima romana misli podudaraju, valjda zbog istog podneblja, bašča i proplanaka, sljezovih boja sela, djetinjstva i djetinjarija, odrastanja na selu, onda je ta veza jača i poštovanje veće.

S koliko je topline ispričana ova priča, dana kroz usta Indijanaca,…

više

U GOSTIMA KOD MOJIH

  Priča koja se ponavlja od Uskrsa do Uskrsa …

piše: Nela Stipančić Radonić
Svaki posjet kući je priča za sebe, povratak u prošlost,  mladost i djetinjstvo. Ali ne i rodni grad. On je ostao sam. Bez nas. Tamo daleko. Zato se svakog Uskrsa vraćam onom drugom, u kojem žive moji roditelji. I tamo sam  samo gost.

Biti u gostima kod mojih je stara priča. Malo je izbjeglica iz Bosne imalo zadnju kap sreće u moru nesreće i uspjelo izvršiti onu famoznu zamjenu kuća. Naravno, nakon dugih godina traženja i čekanja ……

više

ZLATNE ŽICE HRVATSKE DUHOVNOSTI

HRVATI U ČILEU/ IV. DIO

piše: Tuga Tarle
Približavajući se kraju ovoga našega virtualnog putovanja Čileom, valja nam istaknuti snagu duha hrvatskih ljudi i njihovu svijest o važnosti knjige i učenja, njihovu ljubav spram novih spoznaja, odvažnost i upornost hrvatskog čovjeka u svladavanju životnih izazova i prepreka i veliki talent koji kao da se napajao na nepresušnom vrelu iskustva o stradanju i nevoljama, o iseljeničkoj kori kruha i zavičajnim uspomenama.

Tako je život tkan poput paukove mreže razapete između …

više

MI, PODVINJCI …

piše: Stjepan Poljaković
foto: Šokački portal

Podvinje/ Kao nekakav bloger, pisac, kroničar, red bi bio da sve vas koji ste dovoljno hrabri i čitate ono što napišem, upoznam s mjestom u kojem živim.

„… Mi Podvinjci šećemo po Brodu  i pomalo zezamo gospodu…“

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodvinje, selo koje se spominje još u doba srednjeg vijeka, pod nazivom Vinica, Vinje, spušta se s ogranka Dilj gore Pribudovac prema gradu Brodu. U 20 –om stoljeću  između nas i grada ispriječio se autoput Zagreb-Beograd, tako da se crkva i dobar dio sela vide s autoputa na ulasku u grad Slavonski Brod.

Nekada je Podvinjsko brdo  bilo načičkano vinogradima, voćnjacima i ljetnikovcima pretežno…

više

“GRIJESI” U ZADRU

Predstavljen roman “Grijesi” autorice Marijane Dokoza

tekst: Sandra Marelja Muić
Zadar
/ U četvrtak navečer je u zadarskoj Gradskoj loži predstavljen roman „Grijesi“, autorice Marijane Dokoze koji je jesenas izišao u nakladi „Večernjeg lista“.

U prezentaciji romana u svom rodnom gradu su autorici poduprli  poznati zadarski književnik Marijan Bilosnić i književnik Petar Grubišić kao suradnik „Večernjeg lista“.

Do sada je ova spisateljica izdala tri romana i dvije zbirke poezije, a recentna knjiga „Grijesi“ je dosegla zavidnu popularnost u rekordnom roku , te bila i nominirana za nagradu „Kiklop“.…

više