događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
tekst: Dragica Trumbetaš
Slike poplave u Zagrebu, priroda je ovu godinu nemilosrdna. Poplave u podrumima gdje su ljudi sklonili stvari, radi radova zbog obnove od potresa.
U Dalmaciji samo prolazna kiša, vrlo kratko, ovdje se ljudi žale da je cijelu godinu suša.
Jučer mi čovjek pokazuje luk veličine pikule. Veli da ga je više posadio nego je…
tekst: Tonči Ćepernić
Gledan ove cine Saborskog restorana.
Juva -tri kune, glavno jelo – osam do deset kuna, desert – dvi kune!
.Svaka čast menedjerima restorana.Takvi cjenik i restorane triba umnožiti po ciloj Hrvatskoj. Odma bi nam standard porasta skoro za četrdeset posto koliko trošimo na spizu.…
piše: Kitana Žižić
Kad sam odrasla dovoljno da se smijem nadati ljubavi, nisam mnogo razmišljala o njoj. Zaljubljive prirode očaravalo me to lebdjenje naraslim krilima. I moja prijateljica je bila sklona zgodnim mladićima, pa ipak smo obje pripadale generaciji, koja je Hvaranima predstavljala vrlo veliku zagonetku.
Svi smo se u razredu voljeli, i cure i dječaci, ali smo prvenstveno bili dobri drugovi. Izvodili smo svakakve manguparije poput sve ostale djece, gajili međusobne simpatije, ponekad na toliko intenzivan način da je slomljena…
Što nam rade naši u Makedoniji
tekst i foto: Marko Vidaček
Tetovo/ U organizaciji Hrvatskog Foruma –Mladi u pokretu, 25. srpnja u prostorijama IRZ-a u Tetovu održano je događanje iz tri tematska dijela.
Najvažniji dio događanja obuhvatio je Povijesni razvoj Dubrovačke Republike, njezine karakteristike i najvažniji događaji njezina postojanja koji je vodio dipl. povjesničar i koordinator HF-a Ljubiša Marković.
Drugi tematski dio bio je posvećen lokalnoj i područnoj samoupravi Hrvatske, s posebnim osvrtom na povijesni, kulturni i pravni aspekt hrvatskih županija, koji je moderirao glavni tajnik HF-a Marko Vidaček i dugogodišnji član Makedonsko-hrvatskog društva u Tetovu.…
piše: Dragica Šimić
O Hrvatima u B i H i njihovom stradanju tijekom Domovinskog rata, u Hrvatskoj se pisalo malo ili nikako. Nikada mi nije bilo jasno od koga i zašto se skrivala ta istina, istina o porobljenom gradu Bugojnu i etničkom čišćenju Hrvata od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U tom etničkom čišćenju prognano je 14 000 hrvatskog stanovništva, ubijeno je 200 od kojih je 85 civila. Oko 2 000 Hrvata bilo je zatočeno u logorima, njih 550 u zloglasnom logoru Stadion (ispod tribina Iskrinog stadiona) a 294 logoraša punih osam mjeseci bili su psihički i fizički zlostavljani. Neki od njih su odvedeni iz logora, njihova tijela nikada nisu pronađena te se vode u evidenciji nestalih.…
piše: Božica Jelušić
Prevrćući stare bilježnice, kojima slijedi bacanje, nailazim na hitre i vrlo kratke bilješke iz nekog susreta (ili razgovora, ili možda iščitavanja, jer izvor nije naveden) s VESNOM PARUN, posljednjom pjesnikinjom naših prostora, koja je svoju umjetnost i poziv svjedočila vlastitim životom.
Pisala sam o njom nekoliko puta, govorila u povodu obljetnica, posvetila joj nekoliko pjesama, što je uglavnom ostalo nezamijećeno. Nije mi to presudno, već proživljavam način na koji su se naša druženja…
Iz naše arhive/ objavljeno 26.07.2015.
piše: Ruža Silađev
I’ sela u polje, na putu za Svetu Anu, priko Bivolča i Jugova Polja, na Resanović, pa sve do Tetmana, kad bi dude znale pripovidat …
Pripovidale bi od salaša, gazda, biroša i odadžija. Salaša je bilo nuz drum, veliki i mali. Siromaški i bogati. Rusov salaš, dva Olcerova, Mrčkov, a posli Bročin ka’ su se Mrčkovi zaželjili sela. Dole nuz kanal čelo Maloga i Velikoga Šibovca, Košutov salaš, Makov, a posli Purišin ka’ jim je poginilo dvi divojke u partizana, pa su od zafalne države dobili švapcki salaš. Popin salaš,…
Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?
Kako se obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljica, svetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…