NEISPORUČENI DAR

Posted on

piše: Viktorija Banić
Priznajte, jeste li ikada došli u napast da zavirite u nečiji mobitel ili mail? Osluškivali neki razgovor? Pročitali nešto za što ste unaprijed bili svjesni da nije bilo predviđeno za vaše oči? Ili brižljivo pamtili ono što ste preko treće osobe slučajno doznali o nekome koga poznajete? A onda to ispričali ili nekome u raspravi bijesno „bacili“ u lice, ne mareći za privatnost?

Dalmatinski je mentalitet oduvijek bio sve samo ne diskretan. Nikad tih. Kako kod Primoraca, još i više kod nas grlatih iz zaleđa.…

više

U OSAMI

Posted on

Anđelka Korčulanić
U osami s leđima na stijeni
nagost svoju nevješto krijem
u tamnoj borovoj sjeni.

Vidi more okom s plavom zjenom
da u meni Sunčevo je žezlo,
polako priđe pa se propne odjednom.

Ljube, ljube! ‒ glasno me zove,…

više

S GLAGOLJICOM NA KARNEVAL

Posted on

“Sudjelovanjem na našem prošlogodišnjem natječaju Glagoljica u dječjem oku i srcu, učenici iz Marinaca došli su na ideju da  s glagoljicom idu na natjecanje za karneval u Opatiji. Osvojili su prvo mjesto i upravo sudjelovali na karnevalu. Zamolio sam Mariju (Lesandrić, op.u.) da napravi prilog.” (Ante Karačić)

“Dragi naši Ankice i Ante, ovaj tjedan proveli smo u Opatiji i Rijeci. Bilo je zaista veličanstveno i prekrasno. Ove smo godine malo u gužvi i poslu preko glave, no nećemo zaobići vaš natječaj. Njemu se uvijek posebno veselimo. Radove ćemo završiti idući tjedan i do kraja toga tjedan poslati. Nadamo se da će do 15. 2. biti kod Vas :)” (Marija Lesandrić)

tekst i foto: Marija Lesandrić
image005Pobijedivši na prošlogodišnjoj, jubilarnoj 20. Vinkovačkoj pokladnoj povorci, mali Marinčani, tada predškolci i učenici 3. i 4. razreda, a danas prvašići, četvrtaši i petaši, osvojili su put u Opatiju i sudjelovanje na velikoj manifestaciji „Dječji karnevalski korzo“.

Ideja nam je bila predstaviti cijelu glagoljašku abecedu i starohrvatski spomenik pisan ovim pismom, Bašćansku ploču.…

više

FAŠNIK SE JE OŽENIL

Posted on

Iz naše arhive/ Objavljeno 27.01.2013.

piše: Jasna Lovrec
Karneval, poklade ili u Međimurju fašnik (fašnjek) razdoblje je rastjerivanja zime, zlih duhova te iščekivanja plodnosti i rodnosti vegetacije što je popraćeno različitim zanimljivim maskama.

Danas se u fašniku izgubilo vjerovanje u magijske moći, naglasak je na zabavi i društvenoj kritici, sudionici si daju oduška. Stare tradicijske maske još su uvijek  prisutne uz sve više inovativnih novih maski. U povorci maski nekada je bila obavezna povorka svatova. Vjenčanje simbolizira i priziva plodnost i rodnost…

više

KAO GLAS ANĐELA

Posted on

tekst i foto: Sonja Breljak
IMG_1411Berlin/ Narodna mudrost kaže: “Tko pjeva, zlo ne misli” a u okvirima pastoralnog djelovanja u crkvenim zajednicama, čuje se i: “Tko pjeva, dvostruko moli.”

U svakom slučaju, u obje varijante, pjevanje, i osobe koje pjevaju, stavljene su u pozitivan kontekst. Jer, takav pozitivan kontekst i ozračje, glazba i dijeli.

Možda to počne i s prvim plačem, tko zna. Narod zna reći: “Ako dijete glasno i intenzivno plače, bit će dobar/dobra…

više

CRVENI BALON

Posted on

piše: Esad Redža
Baloni su uvijek bili za vjenčanja, za sahrane nikad. Meni još kao malom dječaku nije bilo jasno zašto na sahranama ne puštaju balone.

Baka je ionako uvijek govorila da duše odlaze u nebo. Mislio sam: “Pa lakše će i ljepše putovati u nekom šarenom balonu.”

Ionako na sahranama svi gledaju u zemlju, baš nikad u nebo.…

više

IMALI SMO

Posted on

Mirko Popović
imali smo stojčevac
tinejdžerske godine, kino igman
i dalje prema zapadu
trave što dišu, dragana, nada
rosom slobode breze umivene
imali smo nevidljive
beskrajne sate, obećanje
da poneka noćna ptica…

više

VOJNIK

Posted on

tekst: Ruža Silađev
Fotografija je snimljena u Pešti (Budim-Pešta) 1918. godine. Na njoj je vojnik Ivan Pejak, rođen u Sonti, 1893.

Bio je poznat kao Iva Čulin i eto primjera kako su u Sonti nestajali nadimci i nastajali novi. Naime Iva je bio podrijetlom iz Monoštora iz obitelji Radišini. Pošto se priženio u Čulinu kuću u Sonti, Radišini su se zauvijek zaboravili.

U vrijeme nastanka fotografije još uvijek je trajao Prvi svjetski rat i ovaj vojnik se nije nadao najboljoj budućnosti.

Pošto se ratna situacija po saveznike mijenjala na bolje, obećavajuće vijesti s fronte su dolazile i u Sontu. Vojnikova mati koja je znala mađarski jer je pohađala mađarsku školu, i supruga Ana, rođena Zlatar, Tacina (6. III1895., umrla 1977. ) krenule su na put u Peštu kod sina, supruga i oca.…

više