događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa
Riječi cirka i oko su prilozi. Zašto sam odlučila pisati o njima?
Upravo stoga što se vrlo često griješi u njihovoj primjeni.
One su najčešći hrvatski pleonizmi o čemu sam već pisala u jednim od Jezičnih savjeta.
Riječ pleonizam dolazi od latinske riječi pleonismos što znači preobilje, nepotrebno gomilanje istoznačnih morfema.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kada sam pohađala osnovnu i srednju školu učila sam da u našem jeziku postoji devet vrsta riječi od kojih je pet vrsta promjenjivih i četiri nepromjenjive.
Iznenadila sam kada sam u učionici hrvatskog jezika ugledala umnu mapu s deset vrsta riječi. (Prošlo je otada podosta vremena!)
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Slušam i gledan ovih dana, kada je sve preplavljeno reklamama, jednu reklamu koja glasi otprilike ovako;
„Duplo više (…) za duplo manje novca.“ Što ovdje treba zasmetati, odnosno gdje je pogreška? Riječi DUPLO MANJE.
Sada ću pokušati objasniti zašto to nije u redu.
Riječ DUPLO znači duplo više, dvostruko, dva puta više pa bi…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Gdje, kamo i kuda su mjesni prilozi. Često se griješi u njihovoj primjeni.
Najčešće se pridaju glagolima, ali vrlo različitim vrstama glagola. Prilog gdje upotrebljavamo uz tzv. „glagole mirovanja”. Odnosi se na mjesto na kojem se nešto odvija, dakle na statičnost, ne na pravac ili smjer. Prilog gdje pridajemo statičnim glagolima.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Danas ću malo više pozornosti posvetiti nekim glasovnim promjenama u kojima se vrlo često griješi. Jedna od njih je i sibilarizacija.
Sibilarizacija je glasovna promjena kada glasovi k, g, h ispred glasa i prelaze u c, z, s. Ovdje se često griješi u izgovoru i pisanju.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kada oblaci plaču lijevajući gorke suze,
Kada Sunce svima svoj zagrljaj nudi,
Kada jesen tiho na prstima se šulja,
Kad pahuljice plešu u zraku nečujni ples,
Kada cvijeće u naručju nosi raznobojne mirise,
Kada stara cipela cvili u kanti za smeće,
Kada kamenu puca srce jer ga svatko šuta nogom,
kada, kada……
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Dogodi nam se da se često puta nađemo pred problemom kako pozdraviti u večernjim satima: „Dobra večer! Dobar večer! ili „Dobro veče!“ Jedini ispravni pozdrav bio bi: „Dobra večer!“ A sada ću pojasniti zašto je to baš tako.
Imenica VEČER u standardom jeziku ženskoga je roda i tzv i-deklinacije. Obzirom da je imenica ženskog roda, i pridjev koji stoji uz nju mora biti ženskog roda. Pridjevi i imenice slažu se u rodu, broju i padežu. Kažemo: dobra večer, momačka večer, ljetna…