događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Homonimi (grč. homo=jednak, onoma= ime) ili istozvučnice riječi su istog izraza, a različitog značenja, dakle, jednako se pišu, ali nemaju jednako značenje.
Popratit ću to s nekoliko primjera:
Kosa – dio ljudskog tijela, kosa – alat za košenje trave
piše: Maria Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Često puta griješimo u primjeni riječi isto i jednako.
Često se upotrebljavaju kao istoznačnice, što nije točno jer su oni bliskoznačnice, nemaju isto nego slično značenje.
Kada ćemo koju riječ upotrijebiti?
Isti (ista, isto) znači da je „istovjetan sam sa sobom, koji nije drugi.“…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Dvotočje (:) može biti i rečenični i pravopisni znak. Danas ću se malo zadržati na dvotočju kao rečeničnom znaku.
Već znamo da se dvotočje piše ispred upravnog govora. Ali dvotočje se stavlja i ispred onoga dijela rečenice u kojemu se nešto nabraja.
Riječi ili skup riječi koje nabrajamo odvajamo zarezom. Posljednje dvije riječi ne odvajamo zarezom nego umjesto zareza koristimo riječi i, te.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Pokrate ili akronimi su složene kratice. Riječ akronim dolazi iz korijena grčke riječi AKROS što znači krajnji, gornji, dok ONOMA znači ime.
Pokrate ili akronimi vrste su kratica nastale odabirom prvih slova nekih drugih riječi koje, iako same za sebe ne znače ništa, zajedno napisane označavaju neki pojam.…
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kraćenjem jedne ili više riječi dobivamo kratice. Upotrebljavaju se od najstarijih vremena radi uštede pisaćeg materijala, vremena, napora pri urezivanju riječi, bržeg pisanja…
Ima stalnih i prigodnih kratica. Stalne kratice nastale su po utvrđenom načelu, a prigodne stvara sam pisac, ali ih čitatelj mora u potpunosti razumjeti.
piše: Marija Kukić, lekotrica Hrvatskoga glasa Berlin
Zelen, crven, žut, siv… to su pridjevi koji nam opisuju boju nečega ili nekoga. Od svakog opisnog pridjeva pa i od ovih, mogu se izvesti glagoli. Kod glagola izvedenih od pridjeva možemo imati najmanje dvije mogućnosti. Sve mogućnosti su ispravne, samo ako ih znamo pravilno rabiti.
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Čestice su nepromjenjive vrste riječi (uz već poznate priloge, prijedloge, veznike i uzvike). Njima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza. Dijele se na nesamostalne i samostalne čestice.
Među nesamostalne čestice spadaju upitne čestice li, zar i da.
Čestica li je enklitika* i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika i osnovno je gramatičko sredstvo upitnih rečenica.…
/ Nekada velikim, nekada malim slovom – 3. dio /
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Još danas zadržat ću se na primjeni malog i velikog slova u riječima koje imaju jednak glasovni / slovni sastav, ali se njihovo značenje razlikuje obzirom na to je li riječ napisana velikim ili malim početnim slovom. Započet ću pitanjem:
„Teče li kroz Rijeku rijeka?“
Iako su obje riječi sastavljene od istih slova, one nemaju jednako značenje. Riječ Rijeka imenuje grad na Kvarneru, dok…
/Nekada velikim, nekada malim slovom – 2. dio/
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Vrlo često nađemo se u dvojbi kako pisati imena planeta, zvijezda, zviježđa, zvjezdanih sustava, nebeskih tijela… Velikim ili malim slovom? Ako se naziv sastoji od samo jedne riječi, pišemo ga velikim početnim slovom: Mars, Jupiter, Venera , Sjevernjača, Danica…
Ako se naziv sastoji od dviju ili više riječi, pišemo samo prvu riječ velikim početnim slovom, a ostale riječi malim slovima: …
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
U hrvatskom standardnom jeziku postoji niz riječi koje imaju isti glasovni / slovni sastav, a ipak nemaju jednako značenje. Njihovo značenje ovisi o tome je li riječ napisana malim ili velikim početnim slovom.
Prijateljici Đurđici omiljeni je cvijet đurđica.
Prvim jagodama raduje se djevojčica Jagoda.