Krumpir ili krompir?

Iz naše arhive/ objavljeno 06.01.2011.

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

U svakodnevnom se govoru često čuje riječ krompir za poznati gomoljasti plod. Hrvatskomu književnomu jeziku pripada riječ krumpir.
U Europu je krumpir prenesen iz Perua i Čilea u 16. stoljeću. Podrijetlom iz južnoameričkih Anda, najprije je prenesen u Španjolsku gdje se počeo uzgajati, a potom i u Englesku. U Europi je glavna zemlja krumpira Njemačka gdje je osobito cijenjen.
K nama je došao preko Mlečana od kojih smo naslijedili naziv patat

više

ZAHLAĐENJE I ZAHLADNJENJE

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Glagoli zahladiti i zahladnjeti dijelom su hrvatskoga jezika, svaki sa svojim značenjem – zahlađenje izahladnjenjezahladiti zahladnjeti ne znače isto.

Ta dva glagola pripadaju svojim sustavima – postoji niz glagola na -jeti i -iti s različitim značenjima, glagoli na -jeti znače postajati kakvim, a glagoli na -iti znače činiti što kakvim.

Pocrvenjeti, pomodrjeti, pobijeljeti znači postati crven, modar, …

više

Nedaleko od Berlina, ili nedaleko Berlina

MALI JEZIČNI SAVJETI  …objavljeno 12.09.2011.
Časopis Jezik

Među češćim se jezičnim pogrješkama, osobito u novinskom stilu, pronalazi uporaba riječi nedaleko, premda je broj jezičnih savjeta koji upozoravaju na uporabu toga priloga u hrvatskom jeziku i ne tako mali broj.

Pogled u novinske naslove nekolicine hrvatskih dnevnih novina i portala potvrdio rečeno pa su, primjerice, “Seizmografi Seizmološke službe zabilježili (…) rano jutros dva potresa umjerene jakosti nedaleko Senja, (…)”, jedan je “požar…

više

TRG JE MARKOV ILI SVETOGA MARKA

MALI JEZIČNI SAVJET / Iz naše arhive, objavljeno 18.09.2012.
Časopis Jezik
Za vladavine komunističkog režima u Hrvatskoj ukinuto je tisuće stoljetnih naziva mjesta i gradova koji su nosili imena kršćanskih svetaca. Tako su ime grada Sveta Nedelja, preimenovali u Nedelja, Sveti Križ Začretje u Začretje, Sveti Petar u Petar, Sveti Đurđ Ludbreški u Đurđ Ludbreški, Sveti Filip Jakov u Filip Jakov, Sveti Juraj u Trnju u Juraj u Trnju, itd.…

više

BLAGDAN ILI PRAZNIK

Mali jezični savjeti/Iz naše arhive...objavljeno 06.11.2015.
od Časopis Jezik

I blagdanpraznik pripadaju hrvatskomu jeziku, a kada ćemo koju riječ upotrijebiti ovisi o značenju.
Blagdan je stara hrvatska riječ koja je složena od blag i  danBlag označava ono u čem ima dobra, a znači i rodan i obilan, kao i dobro jesti – blagovati, pa je prvotno značenje riječi blagdan bilo “dan kada se smije mrsiti”.
Danas riječ blagdan označava dan određen za obilježavanje ili slavljenje kojega događaja, uspomenu na koju osobu. Može biti…

više

KAKO SE PIŠU ADVENT I DOŠAŠĆE?

Iz naše arhive/ objavljeno 05.12.2014.

Mali jezični savjeti
Časopis Jezik

Prvi je tjedan došašća. Započeo je advent. U nedjelju smo upalili prvu adventsku svijeću. I svima na Facebooku oglasili …imamo vijenac, palimo svijeće, radujemo se, obuzima nas blagdansko raspoloženje. I onda je došao pravopis i pokvario nam predbožićni ugođaj – pravopis traži da se advent i došašće pokore pravilima o velikom i malom početnom slovu!
Advent je latinska riječ za naše došašće – vrijeme Isusova dolaska, za katolike osobito vrijeme pripreme za blagdan Božića.…

više

POZDRAVITI U IME ILI ISPRED

MALI JEZIČNI SAVJET/ Iz naše arhive …objavljeno 15.07.2012.
Časopis Jezik

Biranost je i njegovanost jezičnoga izraza u javnim nastupima neobično važna – obično se na ono što uglednici izgovore ugledaju i ostali pa ako je dobro rečeno, zahvaljujući tomu još je bolje, ali i pogrješke su tim veće.

Tako se u nekim novinama nedavno moglo pročitati kako je održan znanstveni skup na kojem je uvodnu riječ održao ugledni predstavnik Ministarstva znanosti i tom prigodom pozdravio sudionike skupa ispred Ministarstva. Iako su sudionici pozdravljeni …

više

LJUBAVNI BOL ILI LJUBAVNA BOL

Je li imenica bol muškog ili ženskog roda

Mali jezični savjeti
424142_231521873600914_136139496_nHoćemo li reći da nas muči LJUBAVNI BOL ili LJUBAVNA BOL? Odnosno, je li imenica BOL muškog ili ženskog roda?

Radi se o tome da je su riječi BOL (ž) i BOL (m) dvije različite imenice! Ona ženskog roda označava duševnu bol, a muškog roda označava fizičku bol.

Trebalo bi reći: “Imam SNAŽAN BOL u leđima i JAK BOL u koljenu, ali me muči SNAŽNA LJUBAVNA I DUŠEVNA BOL.”…

više

VRŠITI ILI …

Objavljeno 29. svibnja 2012

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Mali su oglasi praktičan i koristan način oglašavanja različitih djelatnosti. Listići papira s ispisanom ponudom: jeftino vršimo uvezivanje diplomskih radova ili jeftino vršimo pretipkavanje – često su viđeni na fakultetskim oglasnim pločama.

To što je mali oglas napisan jezičnoj normi protivno, oglašivače ne brine, ali bi svakako trebalo jer korisnik i prema jezičnoj razni oglasa može procijeniti vrijednost ponude. U navedenim je …

više

NAZOČAN, IZOČAN, BEZOČAN…

Novotvorenice od očiju. Prenosimo iz „Vijenca“ časopisa „Matice Hrvatske“

Uredio Emil Cipar
Posljednjih nekoliko godina sve se više, posebice u publicističkom (ili novinarskom) stilu hrvatskoga jezika, upotrebljavaju dvije agresivne i, bar po mom sudu, posve nepotrebne i nezgrapne novotvorenice izvedene prema imenici oko/oči. To su riječi nazočiti i očište.

Glagol nazočiti uzalud ćemo tražiti u bilo kojem rječniku hrvatskoga jezika. On je u najužem i najdoslovnijem smislu neologizam, stvoren prvi put nakon 1991. godine bez sumnje kao zamjena za…

više