događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Marija Juračić
Moj je unuk dobio komad iz školske zadaće jer je promašio temu. Što je on, osnovnoškolac, napisao na temu Moja domovina i zaslužuje li zadaća negativnu ocjenu, prosudite sami.
Moja je kći već dala svoj sud i rekla da bi none, kakva sam ja, trebalo zakonom zabraniti jer loše utječem na njenog sina, a zet je dodao da je malac na svoj dječji način preslikao ono što čuje od mene.…
piše: Marija Juračić
U jednim lokalnim novinama čitam kako autor jednog članka hvali izgradnju jedne stambene zgrade i kako, vrlo sugestivno, biranim riječima, njezin položaj između dvije prometne ceste, proglašava prednošću.
Kažem to zetu, a on odgovara da autor laprda i odmah me pita – kada se mislim cijepiti?…
piše: Marija Juračić
Nakon što je zbog korone moj unuk proveo dva tjedna izoliran u svojoj sobi, željan bilo kakvog društva, pa tako i moga, ne mrda iz dnevnog boravka pa na našoj dalekovidnici gleda sve ono što ja gledam.
Već na kraju prvog dana našeg ponovnog druženja pita me tko su ona dva tipa koja stalno gledam, a koji se međusobno nazivaju zlim, prljavim, divljim…
piše: Marija Juračić
Primijetila sam da u Lijepoj Našoj izumiru narodne izreke. Pitajte nekog mlađeg čovjeka što znači praviti se Toša, ili, ako vam to zvuči suviše strano, onda pitajte što znači praviti se Englez? Sumnjam da će znati.
Od kuda su mi baš te dvije izreke pale na pamet? Vjerojatno zbog najnovijeg reality showa u uspješnoj izvedbi naših obnašatelja trodiobe vlasti.…
piše: Marija Juračić
Jeste li ikada kupili laštilo za cipele broj 38? Ili možda drvene udice? Niste, jer niste mogli kupiti nešto što već po logici stvari ne može proći.
Da vas netko zamoli da mu to kupite, odmah biste shvatili da vas zafrkava, da vas želi namagarčiti ili samo testirati koliko vam je još zdrave pameti ostalo.…
piše: Marija Juračić
Neovlašteno snimanje je u Lijepoj Našoj vrlo rastezljiv pojam. Jednom nam je važan sadržaj snimljenog materijala, a drugi je put važno tko snima. Jednom se zgražavamo nad snimljenim sadržajem, drugi put urlamo kako snimatelja treba zatvoriti i na neko vrijeme baciti ključ.
Naš Kazneni zakon lijepo definira ovu problematiku i nema u njemu ničega dvojbenog, ako je društvo toliko demokratski …
piše: Marija Juračić
Svi znate priču o tri praščića i zločestom vuku kojeg je mogla zaustaviti samo solidna gradnja kuće. Ona gradnja koja ima svoja čvrsta pravila, kojih se struka, čak i na ovim područjima, pridržava najmanje u sto zadnjih godina.
Ova tri praščića o kojima pričam, nisu potomci onih praščića iz basne koja porijeklo vuče iz vremena prije 18. stoljeća. Ovi praščići nisu čak međusobno u rodu.…
piše: Marija Juračić
Vratio mi se prijatelj, pomorac, iz jedne daleke zemlje pa me veselo obavještava da je i on negativac. Razmišljam neko vrijeme o negativcima u našoj dalekoj i bliskoj prošlosti, ali brzo napuštam te jalove misli. Ionako je sve izvrnuto pa je čovjek sretan kada ga okružuju sami negativci.
No. čini mi se nekako nelogičnim da nam politički pozitivci nameću neke čudne protu-pandemijske mjere pa neki ekipni sport dozvoljavaju, ali moj unuk ne može sam samcat s malom klupskom jedrilicom na more. …
piše: Marija Juračić
Moja susjeda, gospođa Ruža je prije nekoliko dana proslavila rođendan. Sedamdeseti. Nekako se divim ljudima koji uspiju bez većih životnih potresa dogurati do tih godina.
Moj zet smatra da starkelje ne trebaju slaviti te pozne godine. Ide mi na živce taj kult mladosti koji starcima negira pravo na veselje pa ga pitam…
piše: Marija Juračić
Zbog ovog korona – stanja ( jer kriza je već prerasla u stanje) moj je zet počeo raditi od kuće i od tada se posve promijenio. Inače miran, nasmijan i susretljiv, postao je nervozan, otresit i mrgodan. Sve mu smeta.
Smeta mu kada ga zamolim da skoči do dućana po neku namirnicu koju sam zaboravila, pa nešto sebi u bradu mrmlja o starosti i zaboravnosti, a ja sam ipak zadovoljna što u istoj rečenici ne petlja i pojam korone.…