12 JEZIK RODA MOGA

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Dogodi nam se da se često puta nađemo pred problemom kako pozdraviti u večernjim satima: „Dobra večer! Dobar večer! ili „Dobro veče!“ Jedini ispravni pozdrav bio bi: „Dobra večer!“ A sada ću pojasniti zašto je to baš tako.

Imenica VEČER u standardom jeziku ženskoga je roda i tzv i-deklinacije. Obzirom da je imenica ženskog roda, i pridjev koji stoji uz nju mora biti ženskog roda. Pridjevi i imenice slažu se u rodu, broju i padežu. Kažemo: dobra večer, momačka večer, ljetna…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Vrlo često se griješi u primjeni ovih brojevnih  imenica. Čitamo ili slušamo: U prometnoj nesreći koja se dogodila (….)stradalo je dvoje ljudi.

Nije poznato je li riječ o muškarcima ili ženama. Prva asocijacija je da se radi o osobi muškog i ženskog spola. No, ne mora biti tako.

Ako se radi o dvije osobe različitog spola, tada rabimo riječi: dvoje, troje, četvero……

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nakon iscrpljujućeg manuelnog ili intelektualnoga rada, svi imamo potrebu za odmorom. Kako je pravilno kazati; „Odmaram!“ ili „Odmaram se?“

Pravilno bi bilo – Odmaram se. A sada ću malo pojasniti i zašto je to tako.

Oba glagola odmoriti i odmoriti se svršeni su glagoli, a njihovi parnjaci odmarati i odmarati se nesvršeni su glagoli.…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što je onomatopeja?

To je stilska figura koja teži da  proizvede neki šum, ili da ga oponaša ili da stvori odgovarajući ekvivalent. To je vjerno oponašanje nekih šumova ili glasova:

–životinjskog glasanja; meee, kokoda, av av, mijau…Tako se glasanje životinja razlikuje od jezika do jezika, od naroda do naroda. Glasanje životinja /mačke/različito se „čita“ u različitim …

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što je poredba/usporedba?

To je stilska figura koja nastaje uspoređivanjem pojmova na temelju sličnosti, zajedničkih osobina i nisu neposredno uočljive. U  našem jeziku najčešće se ostvaruje pomoću riječi kao i poput.

Često se primjenjuje u svakodnevnom govoru i životu:

-vrijedan poput mrava/pčelice…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Krumpir, jedina biljka koja je prvi put uzgojena i u svemiru, vuče svoje korijene iz Južne Amerike, odakle se dalje širila svijetom.

U Hrvatsku je donijeta za vrijeme Marije Terezije, a korijen riječi je njemačkog podrijetla. Doseljenici iz različitih njemačkih pokrajina donijeli su i svoja imena.

Ima više od tisuću vrsta krumpira i četvrta je najviše uzgajana kultura. Najprodavanija zakuska na svijetu, čips,  je od krumpira.…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Ljepota i bogatstvo jezika je upravo u tome što se neke riječi razlikuje samo u nijansama. Takav slučaj je i s imenicom drvo.

Imenica drvo ima dvije sklonidbe; jednu prema osnovi drv- (drva, drvu, drvom…), a druga, nešto novija prema proširenoj osnovi drvet- (drveta, drvetu, drvetom…)

Oblici prema kraćoj osnovi označuju („mrtvo“) drvo kao materijal, građu, ogrjev i sl.…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

U ovo naše čudnovato doba postala je moda mijenjati nazive ulicama, trgovima … i svemu što, prema mišljenju ‘stručnjaka’ koji sve znaju, ne odgovara nekima iz vlasti. Tako se prelijepi zagrebački trg nazivao Trg maršala Tita, a sada ima novi naziv – Trg Republike Hrvatske.

U imenima trgova i ulica prva riječ piše se velikim početnim slovom, ostale malim, osim ako se u nazivu ne nalazi vlastito ime. Riječ maršal piše se malim slovom isto kao što bismo pisali riječ ban…

više

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Nakon  antonima i homonima, red je došao i na sinonime.

Što su sinonimi?

Sinonim (grč. synonymus) je riječ koja ima drugačiji  glasovni/slovni sastav , a potpuno ili djelomično slično značenje.

Sinonime dijelimo na istoznačnice i bliskoznačnice. Istoznačnice se u potpunosti mogu zamijeniti u svim kontekstima. …

više