ANTONIMI ILI RIJEČI SUPROTNOG ZNAČENJA.

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Što je antonim? To je riječ koja je suprotnog značenja prema nekoj drugoj riječi. Naziv je dobila od grčkih riječi: anti = protiv i onoma = ime, a može se još nazivati i protuznačnica, suprotnica, nasuprotnica.

Dvije riječi suprotnog značenja čine antonimski par. Antonimi se razlikuju po podrijetlu, po naravi značenjske opreke  i stupnju socijalizacije.
Zadržat ću se samo na nekoliko primjera.…

više

PISANJE DATUMA ILI NADNEVKA

piše: Marija Kukić, lektorica Hvatskoga glasa Berlin

Dan, mjesec i godina čine datum ili nadnevak. Datum ili nadnevak? Nadnevak je naša riječ za datum. Riječ datum latinskog je podrijetla. Nadnevak nije novotvorenica nego oživljena hrvatska riječ koja se iz aktivnog jezika vratila u pasivni, a onda se opet vratila u aktivni. Stručnjaci smatraju da se obje riječi mogu rabiti i da su obje ispravne.

U pisanju datuma/nadnevka čini se dosta pogrešaka. Najčešće se …

više

ISTOZVUČNICE ILI HOMONIMI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Homonimi (grč. homo=jednak, onoma= ime) ili istozvučnice riječi su istog izraza, a različitog značenja, dakle, jednako se pišu, ali nemaju jednako značenje.

Popratit ću to s nekoliko primjera:

Kosa – dio ljudskog tijela, kosa – alat za košenje trave

Konac – nit,  konac – kraj, svršetak…

više

JEDNAKO NIJE ISTO

piše: Maria Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Često puta griješimo u primjeni riječi isto i jednako.

Često se upotrebljavaju kao istoznačnice, što nije točno jer su oni bliskoznačnice, nemaju isto nego slično značenje.

Kada ćemo koju riječ upotrijebiti?

Isti (ista, isto) znači da je „istovjetan sam sa sobom, koji nije drugi.“

više

DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

Dvotočje  (:) može biti i rečenični i pravopisni znak. Danas ću se malo zadržati na dvotočju kao rečeničnom znaku.

Već znamo da se dvotočje piše ispred upravnog govora. Ali dvotočje se stavlja i ispred onoga dijela rečenice u kojemu se nešto nabraja.

Riječi ili skup riječi koje nabrajamo odvajamo zarezom. Posljednje dvije riječi ne odvajamo zarezom nego umjesto zareza koristimo riječi i, te.

više

KAKO NAPISATI ČINKVINU

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

CINKVINAVeć sam naslov nameće pitanje: „Što je činkvina?“

Činkvina je talijanska narodna pjesma koja se sastoji od pet stihova. Zato se naziva i petostih. No, ne sastoji se od bilo kako poredanih i napisanih stihova nego po ustaljenoj formi.

1. stih = jedna imenica ( koja je ujedno i tema činkvine)
2. stih = dva pridjeva (koji opisuju, označavaju imenicu iz 1. stiha)…

više

SRASLICE

piše: Marija Juračić
Ime im zvuči kao neka opaka bolest, ali ne bojte se. To su samo riječi koje su se tako zavoljele da su se često pojavljivale zajedno pa su na kraju srasle jedna uz drugu i ne žele se ni na trenutak razdvojiti. Zato to nemojte ni pokušavati.  Ljute se na taj postupak. Spojile su se nakon niza  sastanaka.

Navikli smo ih u sintagmi vidjeti zajedno i počeli smo ih prihvaćati u zajedničkom sklopu. Iako su stupile u tu zajedničku vezu, one svaka za sebe zadržavaju svoje prvobitno značenje,…

više

POKRATE ILI AKRONIMI

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

AkronimPokrate ili akronimi su složene kratice. Riječ akronim dolazi iz korijena grčke riječi AKROS što znači krajnji, gornji, dok ONOMA znači ime.

Pokrate ili akronimi  vrste su kratica nastale odabirom prvih slova nekih drugih riječi koje, iako same za sebe ne znače ništa, zajedno napisane označavaju neki pojam.…

više

KRATICE

piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin

pencil_400x400Kraćenjem jedne ili više riječi dobivamo kratice. Upotrebljavaju se od najstarijih vremena radi uštede pisaćeg materijala, vremena, napora pri urezivanju riječi, bržeg pisanja…

Ima stalnih i prigodnih kratica. Stalne kratice  nastale su po utvrđenom načelu, a prigodne stvara sam pisac, ali ih čitatelj mora u potpunosti razumjeti.

Kratice mogu biti jednostavne i  složene. Danas ću se malo…

više

POZELENITI ILI POZELENJETI

piše: Marija Kukić, lekotrica Hrvatskoga glasa Berlin

Zelen, crven, žut, siv… to su pridjevi koji nam opisuju boju nečega ili nekoga. Od svakog opisnog pridjeva pa i od ovih, mogu se izvesti glagoli. Kod glagola izvedenih od pridjeva možemo imati najmanje dvije mogućnosti. Sve mogućnosti su ispravne, samo ako ih znamo pravilno rabiti.

Je li ispravno reći pozeleniti ili pozelenjeti od zavisti?

više