Iz naše arhive ...objavljeno 01.04.2011.
Adolf Polegubić
pjesnik umire
s imenom ljubavi na usnama
u svakom dahu i riječi
ona živi s njim
ODLAZAK
Kako je počeo, razvijao se i kuda vodio, svojevrsni, gastarbajterski život kojim su, na ovaj ili onaj način, živjeli brojni naši ljudi sredinom i s kraja prošloga stoljeća. Bilo je to dugo putovanje.
piše: Bosiljka Schedlich
Već kao dijete sam htjela otići u grad, onaj nepoznati daleko iza brda, tamo gdje je drugi, pravi život. I gdje u tvornici radi otac.
Mi djeca, živjeli smo s majkom i bakom u malom selu. Ljudi su tamo bili kršu slični, istovremeno kruti i mekani.
Trčala sam za ocem kad bi krenuo na vlak. Tri sata se išlo do prve stanice. I opet bi me ostavio.
OSVOJILI “ČAROBNU FRULU”
U dresdenskoj Semperoper večeras prvi puta nastupaju zajedno: Evelin Novak i njen suprug Bernhard Hansky i Tomislav Mužek
piše: Rozalija Marija Vrček
foto: privatna arhiva
Večeras, 4. veljače će u Dresdenu, u Semperoper, jednoj od najvećih i najboljih opernih kuća na svijetu, u izvedbi opere “Čarobna frula” W.A. Mozarta, u naslovnim ulogama nastupiti operni glasovi na koje smo specijalno ponosni.
U ulozi Pamine je Evelin Novak, stalna članica Staatsoper Berlin, jedna od najboljih njemačkih sopranistica, ljubimica Daniela Barenboima, njezin suprug, Bernhard Hansky u ulozi Papagena i u ulozi Tamina, Tomislav Mužek, tenor svjetskog glasa, stalni član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.…
KISTANJE SE BUDE ZA TURIZAM
prilog: Tomislav Šikić/ Glas Hrvatske
Starorimski vojni logor Burnum postao je simbol Kistanja i cijeloga gornjeg toka rijeke Krke. Posjetitelji Nacionalnoga parka u tome dijelu donedavno nisu imali gdje predahnuti, okrijepiti se i prespavati.
Odnedavno to mogu zahvaljujući vrijednoj obitelji Mazarekić, doseljenoj u Kistanje iz Janjeva na Kosovu.…
VELJAČA I LJUBAV
POSAVSKIM ZVUCIMA PONESENI
tekst i foto: Sonja Breljak… foto album
Berlin/ Bila je to prva Humanitarna posavska zabavna večer u organizaciji društva u osnivanju “Posavina Berlin”.
Sad treba, inicijatorici i organizatorici, Violi Šimić i njenom timu, sabrati iskustva i učiniti da se dobro zadrži a da propušteno ili krivo učinjeno dogodine bude ispravljeno..
Ponajprije, ono najvažnije, zanimanja za ovu zabavu ima “kao u priči”, sudeći prema broju gostiju i atmosferi koja je vladala cijelo vrijeme a to je i najvažnije kod…
PROMOCIJA ISELJENIČKOG ZBORNIKA
Iz priopćenja za medije
Zagreb/ Hrvatska matica iseljenika poziva na svečano predstavljanje HRVATSKOGA ISELJENIČKOG ZBORNIKA 2019. koje će se održati u četvrtak, 7. veljače 2019. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Zbornik će predstaviti: ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Marić, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, te urednica Vesna Kukavica.
Voditeljica promocije je Ljerka Galić, prof.
***
Hrvatski iseljenički zbornik 2019. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina – naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga.…
BORAVAK I RAD
piše: Filip Ćorlukić… Iz knjige “Moje sjećanje na minulo stoljeće”
Stanovanje
Mirko i ja smo dobili stan na katu jedne od zgrada. U tom je stanu svaki od nas imao svoju sobu, a lijepo uređena dnevna soba i kuhinja bili su zajednički. Tu je bila i posebna soba za kuhara i njegovog pomoćnika. Njih smo mi plaćali od obilnih dnevnica koje smo primali u domaćoj valuti koja se zove taka. Premda je namjena bila privremena, oprema kuhinje bila je zaista vrhunska, kao da smo negdje u Njemačkoj.…
“VELIKA ISPOVIJED” U MAINZU
Mainz/ Hrvatska kulturna zajednica Mainz poziva u subotu, 02.2.2019. godine na promociju knjige “Velika ispovijed”, uz nazočnost autorice, Jasminke Frleta Botica.
Promocija će biti u kući Mainz -Zagreb, na adresi: Augustusstrasse 29.
Početak je u 17 i 30.
“Velika ispovijed” je knjiga o životu žena triju generacija žena koje govore o snazi, borbi, žrtvovanju……
LAŽNJACI
piše: Marija Juračić
Lažnjaci nisu nova društvena pojava. Spominju ih i stari grčki tekstovi, no tamo se više radi o lažljivcima nego o lažnjacima.
Sam Zeus je bio takva lažovčina da se, prema potrebi zavođenja, pretvarao u labuda, bika, zmiju…
Ali, ni on nije krivotvorio svoje zvanje. Nikada nije primjerice oteo Hefestu čekić i stao za njegov nakovanj. Znao je da za tu djelatnost nije kvalificiran. A nije bilo ni stručne službe koja bi mu…