Pavao Martinis
I što bi mi ovo trebalo
Da ljubav nisam htio
Što bi se dogodilo
Da svatove nisam zazivao
U okrutnoj zbilji života
Možda previše sam htio
Iako čistinu istine zaborava
Neću i nisam zaboravit smio.…
IZLOŽBA KIPARICE ANITE BOŽINOVSKE
HRVATI U MAKEDONIJI
piše: Ljerka Totch Naumova
Kumanovo/Izložbu skulptura umjetnice mr. Anete Božinove zvanično je 11. svibnja, u Umjetničkoj galeriji u Kumanovu, proglasio otvorenom N.E. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Makedoniji.
Iz obimnog opusa mr. Anete Božinove, kiparice iz Skopja, predstavljeno je 13 skulptura izrađenih u mramoru, aluminiju, majolici i bronci.
Inače, Aneta Božinova, članica Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji, diplomirala je na FLU u Skopju odsjek kiparstva u klasi prof. Stefana Manevskog, a magistrirala je u klasi glasovitog kipara …
KONTEJNERA I IGARA
Kao i svakog Hrvata koji nije upleten u bilo kakvu korupcijsku aferu, koji nema nikakvih političkih ambicija i koji osjeća odgovornost za napisanu riječ …nakon presude Haaškog suda osuo me osjećaj nemoći.
Digla se velika hajka u Hrvatskoj. Svi komentiraju, bune se, protestiraju… svi se osjećaju prevareni i izdani.
Problem nastaje kada počenemo tražiti krivca. Svi znamo tko nije kriv …to smo mi pojedinačno, ali pronaći krivca …e to je već malo…
DOŽIVJELI ČUDO U FATIMI
tekst i foto: Sonja Breljak
foto iz Fatime: Sanja Husajina
Berlin/ Doživjeli smo čudo u Fatimi! …rekli su nam naši hodočasnici po povratku u Berlin. –Sunce je bilo okruženo prstenom duginih boja nakon što se tijekom misnog slavlja spomenuo pokojni papa, blaženi Ivan Pavao II. I trak svjetlosti se “spustio” do zemlje. Događaj su skoro pola sata promatrali brojni hodočasnici iz cijelog svijeta a pisao je o tome i portugalski tisak. Tako su nam oduševljeno svjedočili Ivan, Barica, Sanja, Nevenka i brojni drugi po povratku iz Portugala. Na berlinskom aerodromu Tegel, naime, dočekali smo 54 hodočasnika Hrvatske katolićke misije Berlin koji su uz vodstvo župnika fra Petra Čirka …
GOSTOVAO ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ
tekst i foto/foto album ispod teksta/: Sonja Breljak
Berlin/ U glavnom njemačkom gradu je boravio prof. dr. Zvonimir Šeparović, hrvatski pravnik i političar, nekdašnji ministar vanjskih poslova i ministar pravosuđa. Inače je bio profesor međunarodnog prava i rektor Zagrebačkog sveučilišta. Šeparović je ostao aktivan u javnom životu, s vremenom je postao član HDZ-a kao i član Središnjeg odbora stranke. Predsjednik je Hrvatskog žrtvoslovnog društva koje kao nevladina, nestranačka, neprofitna …
MOJE PUTOVANJE
MOJE PUTOVANJE
piše: Daniel Ligeska … student iz Poljske na odsjeku slavistike Humboldt sveučilišta u Berlinu
Moje putovanje sam počeo i završio u Zagrebu. To, što sam htio prije svega vidjeti, uspjeo sam pogledati.
Sunce je sijalo a Zagrebčani su cijelo vrijeme pili kavu u centru grada …a ja među njima sam slušao kako pričaju.
Kava ima veliko značenje u životu svakog stanovnika Zagreba. Dobro, ne pije se kava samo u Zagrebu …svi Balkanci puno piju kavu, u Splitu ili u Sarajevu. Svi piju i puno pričaju. Bez toga kava nema ukusa. U Bosni i Hercegovine svi još i puno puše! …
BLEIBURŠKE PARALELE
O ČEMU JE RIJEČ
piše: prof. Žarko Delač
Nedavno su objavljeni u hrvatskim medijima rezultati istraživanja o političkom svjetonazoru naših građana.
U stvari …osjećaju li se ljevičari ili desničari? Ovo me pitanje nagnalo da ponovno promišljam u stvari što je to ljevica, a što politička desnica? Naime, mnogo sam puta čuo kako su pojedinci po pitanju prava radnika i socijalne pravde žestoki ljevičari, a strastveni desničari kada je riječ o obrani nacionalnih interesa i identiteta. Naravno kako ni radikalna desnica kao ni ljevica nisu…
DALI, DALI!
Ponekad se moraš od nečega malo odmaknuti da bi bolje vidjeo. Tako je to i mojemu slučaju. Proveo sam u Njemačkoj tridesetčetiriipol godine. Bila je to Moja Njemačka, Njemačka koju sam zavolio i u kojoj sam bio zadovoljan.
Ali več četiri godine živim u Hrvatskoj. Često …htio ja to ili ne, uspoređujem život, navike i običaje u Hrvatskoj s onima u Njemačkoj. I često nisam u pravu, jer Njemačka koja je u mojim uspomenama, nije Njemačka kakva ona stvarno danas jest.…
PRIRODA
BLAJBURŠKI ILI BLEIBURŠKI
MALI JEZIČNI SAVJET
Časopis Jezik
Bleiburg je jezično zanimljiv ponajprije zbog pridjeva koji se izvodi od početne imenice, pridjeva na -ški: bleiburški. Ako pridjev bleiburški nije dio vlastitioga imena, piše se malim početnim slovom – bleiburški zločin, bleiburško stradanje, bleiburške žrtve. Ako je pak dijelom vlastitoga imena, piše se velikim početnim slovom: Bleiburško polje. Pitanje velikoga i maloga početnoga slova ovdje nije ni u čem sporno, suglasna je sva hrvatska normativna literatura oko toga. Suglasnosti u literaturi nema oko…