događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Što nam rade i čime se bave naši u Makedoniji
www.zhrmku.org.mk
Kumanovo/ Nakon godinu dana pripreme kumanovski ogranak Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji (ZHRM), na svečanom otvaranju, pustio je u upotrebu prvi teren za boćanje u Kumanovu i Republici Makedoniji.
Fra Jozo Grbeš, Chicago
Zima je zanimljivo godišnje doba. Osim što iskusimo hladnoću i kišu, snijeg i led, zima je zanimljiva zbog odnosa svjetlosti i tame. Kada jesen prođe i zima dođe, san je sve kraći, noć sve duža, tama sve veća, sunca sve manje.
I tako dođemo u mjesec prosinac, kada sunce zalazi ranije poslije podne, a budi se tek ujutro kasno poput zakašnjela sata koji je ostao bez snage. Puno je tame, malo svjetla. I onda kada je dan mučan i oblačan i tužan, onda biva još manje svjetla, a više tame.…
piše: Mladen Šimić
Eh taj rukomet. Volim ga i igrao sam ga. Sviđaju mi se djevojke koje igraju rukomet. Snažne , brze, vješte i borbene, ali ipak i lijepe .Hrvatska ženska rukometna reprezentacija nije se plasirala na Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Srbiji krajem ove 2013 godine. Mnogi su pomislili da to nije dobro i da je bolje da su pobijedile Francuskinje i plasirale se. Ja sam pomislio kako je to dobro za mlade djevojke koje igraju rukomet u hrvatskoj…
piše: Mladen Šimić
U Subotici je održana promocija knjige pjesama iz edicije „Lira naiva“. U ovoj ediciji pojavljuju se pjesme pučkih pjesnika iz Vojvodine koji pišu na hrvatskom jeziku.
Prva knjiga je izdana 2003 godine a ovo je 11-ta. Pjesnici šalju po 5 pjesama od kojih se objavljuju po dvije. Izbor pjesama do sada je vršila Katarina Čeliković .
Dosta pjesama je bilo na šokačkoj i bunjevačkoj ikavici a bilo je i …
Posjet hrvatske delegacije makedonskoj općini Ilinden
tekst i foto: Ljerka Totch Naumova
U povodu potpisanog Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između općine Rešetari i općine Ilinden u Makedoniji, u oblasti lokalne samouprave, kulture, obrazovanja, znanosti i istraživanja, informatike, turizma i drugih područja od međusobnog interea, delegacija iz Hrvatske je posjetila općinu Ilinden, prigradsko naselje grada Skopja.
Piše: Mladen Šimić
Subotica je danas politički i kulturni centar Hrvata koji žive u Srbiji. Nemam ja ništa protiv toga. Moja zamjerka je geografskom položaju Subotice. Ona se nalazi asimetrično, na sjeveru države, skoro na granici. U vrijeme modernih komunikacije to ne bi trebao biti problem za komunikaciju pomoću interneta, telefona, TV i radija, ali je problem za osobne susrete ljudi koji su vrlo važni.
Za Subotičane to nije nikakav problem. Skoro svi politički, kulturni, književni, muzički, likovni događaji Hrvata u Srbiji održavaju se u…
ZANOSNI GOVOR IZRAZA SRCA U LIRSKIM TREPTAJIMA ANTONA KIKAŠA
piše: Ljerka Totch Naumova
Toronto/ Dugotrpan rad na zajedničkoj knjizi kanadsko -makedonskih pisaca doveo me je u Toronto. Na manifestaciji Mjesec makedonske kulture u Kanadi, nastupila sam kao promotor te knjige i sudionik pjesničkog mitinga. Bila je to prigoda potražiti u tom dalekom svijetu meni poznate Hrvate, koje sam susretala u slavonskim Rešetarima, gdje se već više godina okupljaju izvandomovinski pjesnici. Među njima je ugledni poduzetnik, pjesnik i osvjedočeni domoljub Anton Kikaš.…
O STANJU I PROBLEMIMA U DIJASPORI
piše: Jozo Grbeš, franjevac, svećenik u Župi Svetog Jeronima u Chicagu
Dugi hod
Putujemo dugo. Više od stoljeća. Stariji smo od vlastitog sjećanja. Upisani smo u tragove stranaca i udaljenih staza i novih horizonata. Amerika je i nam postala domovina: druga, treća… Identitet nam se nije mijenjao jer je upisan u genima, a imena država na dokumentima nisu govorili o tome tko smo mi. Odakle smo stigli nije puno reklo o nama. Svatko nas je svojatao.
Ovdje u Americi, crtali smo karte zapada, kopali rudnike istoka, gradili željeznice između njih, tvornicama udarali temelje… Postali …
GLASOVI HRVATA IZ MAĐARSKE
pišu: prof. Aleksandra Đurić; studenti: Dániel Gyugyi, Katica Hergovich, Luca Veress
Budimpešta/Mađarska i Hrvatska, koje danas postoje kao samostalne države, od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba, povijesno gledano, bile su dio jedne države. Mađarski povjesničari, primjerice Geza Palffy koji je prije dvije godine objavio Povijest Mađarske na hrvatskom jeziku, navodi kako je povijest Ugarskog i Hrvatskog Kraljevstva od 1102. nadalje značajno isprepletena više od …
Stiglo nam pismo iz Mađarske. Točnije, iz Budimpešte. Javlja nam se Aleksandra Đurić, profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Loranda Eotvosa u Budimpešti, te nam piše: –Poštovani, s obzirom na to da redovito pratim vaš portal koji je posjećivan i od strane nekolicine Mađara, rado bih Vas upoznala s radom hrvatske zajednice u Budimpešti i mađarskih studenata hrvatskog jezika te se nadam kako ćete prihvatiti suradnju. Lektorica sam hrvatskog jezika …