događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
tekst: Ivan Tumbas
Kada bunjevački salašarski momak kaže, da će se ženiti, onda redovno još nema izabranu divojku. Ta baš to hoće da kaže sa ričom ženiti, da će tražiti jednu za ženu.
Tako je bilo i sa Lukom Dulićevim. Dotleg je odbaco rok ženidbe i oklivao, dok napokon u svojoj 26-oj godini ipak izjavi gazdi svojem, da će se ženiti.…
piše: Ivan Tumbas
Subotica/ Statistike u svijetu kao i našem okruženju pokazuju da vlada ,,bijela kuga”.
Tko je tome doprinio? -upitajmo se.
Nekada, sjetimo se, naši predci imali su brojne obitelji s mnoštvom djece i živjele su u zajednici po tri generacije. Tada se poštovao “starešina”, najstarija osoba u zajednici -“dida”. Život im nije bio nimalo lak.…
…. TUĐI POŠTUJ, A SVOJIM SE DIČI
Te riči zapisane koje stoje u pročelju tribalo bi da su su dika svakog Hrvata
piše: Ivan Tumbas
Subotica/ Tira me štogot da pišem nako pravo bunjevački, sad već skoro izvitrenom i švićnjenom u zapećak našim dičnim starohrvatskim govorom ikavicom.
Što me je potaklo? Ne, nije odsele, zame je adet ikavica, a potaklo me tušta kojičega.…
Piše: Ivan Tumbas
Na sjeveru Vojvodine točnije u Subotici je središte najveće Skupine Hrvata koji žive na prostoru Republike Srbije, te na osnovu te činjenice u ovome gradu, po zadnjem popisu koji je proveden živi 200 000 stanovnika. Rezultati popisa pokazuju da odumiranje Hrvata na ovim prostorima sistematski se provodi od većinskog naroda, s njim i sve što je imalo predznak Hrvatski u svim sferama.
Vrijedno je reći da je Subotica u prošlim vremenima u periodu bila veći grad od Zagreba sa brojem izjašnjenih Hrvata u tome vremenu, te uspješnim oblikovanjem nacionalne svijesti, zbog činjenice da je grad ostao izvan matice Hrvatske svo vrijeme i nije bio dijelom autonomne Hrvatske, niti u zasebnoj upravnoj jedinici u kojoj su Hrvati bili izrazita većina, kao što je bila Dalmacija, nego u izrazito asimilirajućoj jedinstvenoj Ugarskoj.…
A kad će stići obećani boljitak? I gdje?
piše: Ivan Tumbas/
Subotica/Život nam kratko traje. Mi, prolaznici ovoga vremena, koji živimo tu na balkanskom raskrižju, nijemo promatramo zbivanja oko nas i nitko se ne upita dokle žmireći promatrati i očekivati blagostanje, obilje?!
Obećanja boljitka života se čuje samo u predizbornim kampanjama kako bi političari mobilizirali i pridobili birače za vlastite ciljeve. A nakon „predstave“ kada se spusti zavjesa život se nastavlja ustaljenim tokom obmanjivanjem pučanstva.…
Piše: Ivan Tumbas
Zato bolje se i razbirat da imademo našeg pridnjaka. I povist će pisati o ovim vrimenima. Te dičit se šnjime, ma koji bidne izabran, jel težak jaram će povući ako oće od stranke pokojni vratit u živu i pripoznatljivu rvatsku stranku.
Jeto joped dotrčalo nama razbiranje za čilnika DSHV a. Triba bit huncuti razborit u vokšovanju za našu čeljad, jel što vele nije svedno landarat već zacigurno vokšat.Taki masloški vokš je izgustiro davno oni iz stranke cocolištara sa njevim, sad već pokojnim, pridnjakom, al šta ćeš kad čerez hasne triba se burlat di mož doprit do debljeg buđelara.…
piše: Ivan Tumbas
Nije mi dosta zorta, što je ogriv poskupijo, već su mi se i đonovi na opankama izlizali, a k´o što znate, za misec dana triba platiti kaznu od tri iljade, za svu ćelavu gumenariju i točkariju.
Tako i moj komšija Očenaš Janoš, zdravo pcuje, al’ mađarskom,da ga Dačo nebi razumijo. Ima on dva murata: Vučka i Pudlicu.
Kaže, nije to što mora uvrtit svakom konju po osam oštri kandži u ploče (podkove), jel svaki konj ima dvi pridnje i dvi zadnje vuče.…
piše: Ivan Tumbas
Subotica/ Donošenjem zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina, hrvatskoj je nacionalnoj manjini konačno priznat status manjine u Srbiji i samim tim i pravo na školovanje na maternjem jeziku.
Tako je školske 2002./2003. došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku. Te godine je upisano u prvi razred 56 učenika u svega nekoliko škola u Subotici i okolici.…
NARODNA BORBA BUNJEVACA I ŠOKACA …drugi dio
piše: Ivan Tumbas
GODINA 1918.
U prvom razdoblju narodne borbe bio je bunjevačko-šokačkim Hrvatima na čelu kapetan Luka Sučić, u drugom biskup Ivan Antunović,a godina 1918. je izdigla za vođu Blaška Rajića,koji je najzaslužniji bunjevački Hrvat za naše oslobođenje od Mađarske.
Kada se za vrijeme svjetskoga rata po cijelom hrvatskom narodu …
NARODNA BORBA BUNJEVACA I ŠOKACA …prvi dio
piše: Ivan Tumbas
Bunjevci i Šokci nisu najedanput došli u krajeve u kojima danas žive. I jedni i drugi su dolazili postepeno, u većim i manjim skupinama, pa su te seobe trajale više od jednog stoljeća.
Bunjevačko-šokačkih Hrvata bilo je u Bačkoj prije Mohačke bitke, dakale prije 1526. godine. Šokci su u većem mnoštvu došli oko 1530. i kasnije u Bačku.