GRAD PALAČA

London II. dio

tekst i foto: Marijana Šundov

Split/24. travnja 2021. / Na mojim putovanjima uvijek su me posebno oduševljavali gradovi s rijekama. Rijeka koja teče kroz grad bi me sjetila na mladost i snove kada mi se činilo kako je sve moguće.

Rijeka moje mladosti bila je Miljacka, a grad Sarajevo. Često bih dio puta od škole do doma propješačila uz obalu Miljacke uz želju da i sama tečem s rijekom negdje daleko. Zastala bih i gledala odraze zgrada u vodi. To je bio neki moj ritual, koji napravim ponovo u svakom novootkrivenom gradu s rijekom. Snove i dalje sanjam.…

više

ZBUNJENOST U DOBA KORONE

piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.

Nazove me ovih dana moja mlada prijateljica, pametna profesorica koja je i moje drago krizmano kumče. I pita me pristojno i obazrivo bih li ja htjela nazvati njezinu mamu i nagovoriti je da se cijepi protiv korone.

S njezinom me mamom veže cijelo moje djetinjstvo; išle smo u isti razred, zajedno trčale po valovitim zagorskim brežuljcima, zajedno brale prve visibabe u obližnjem gaju.…

više

KAD RANJENE DUŠE TRAŽE IZLAZ

Iz naše arhive/ objavljeno 14.01.2019.

piše: Mirela Bajlović-Marasović, socijalna pedagoginja

Uhvatilo me ono nešto prije posla… pa mi došlo da pretočim to u riječi, kako se ne bi izgubilo…

Jučer se pojavio jedan dečko pred vratima moga ureda… 19 mu je godina…

-Ne znam dalje! Treba mi pomoć, a ponajprije mi treba netko da me sasluša…Vas sam našao preko interneta… tražio sam izlaz (Ausweg)… naišao na adresu i Vaš ured, stvarno ne znam kako dalje, razmišljao sam i da možda i ne pripadam u ovaj svijet…

više

ZABORAVLJENI GENERACIJSKI INTERVAL

piše: Ivana Šojat

Voljela bih pitati čelnike što je s nama – nama koji smo u generacijskom rasponu između 50. i 65. godine, koji imamo ispodprosječne plaće, stambene kredite, koji smo nekako uspjeli djecu podignuti na noge, pa više nemamo poreznu olakšicu u vidu “uzdržavane osobe”?

Jesu li nas u poreznim reformama zaboravili zato što misle da više ne možemo nikamo pobjeći?

Ili zato što smo mlačni, pa najveći postotak nas više ni ne izlazi na izbore?…

više

MAGLA SVUDA OKO NAS

piše: Dragica Trumbetaš

Amerika je, nakon evidentiranih 6 nuspojava od kojih je jedna završila smrtnim ishodom, obustavila cijepljenje s Johnson & Johnson cjepivom.

Niti riječi o tome da je korist veća od štete. To cjepivo danas bi trebalo stići i u Hrvatsku, no kod nas se drugi dan masovnog cijepljenja raspao sustav naručivanja zbog tehničkih poteškoća, pa na lageru i tako imamo 227 000 doza cjepiva.

Apsolutno niti u jednom segmentu zdravstva ništa ne ide glatko, no ministar dr. Beroš ne vidi problem u ničemu, ne…

više

SLOVIMA I RIJEČIMA DO VAŠIH SRCA

GORAN, WE’RE NOT IN KANSAS ANYMORE!

tekst i foto: Daniel Pavlić

Još jedno proljetno subotnje jutro. Budim se i čekam poruku kada će Goran iz Gline krenuti prema Petrinji. Danas ga vodim u srce Banije.

Vodim ga gdje još uvijek trese, gdje su potresi svakodnevni, no ne bilježe se budući da su smanjenog intenziteta. Tu i dalje žive ljudi čije pukotine svakim danom rastu. Mislim na “životne pukotine”…

Negdje oko 10 sati, nalazim se na poziciji, skretanje iz Petrinje prema Hrastovici. Goran mi javlja da se u Petrinji izgubio i da se loše snalazi po gradu punom ruševina jer su mnoge ulice zatvorene.…

više

ČITANJE POVIJESTI HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

tekst: Marko Jareb

U rukama držim knjigu čiji je autor Ivo Frangeš: „Povijest hrvatske književnosti“. Izdavači su Nakladni Zavod Matice Hrvatske i Cankarjeva Založba. Izdana je u Zagrebu – Ljubljani, 1987. godine. Tiskana je u nakladi od deset tisuća primjeraka.

Urednici knjige su Slavko Goldstein, Branimir Donat i Vjekoslav Boban. Recenzenti su Rafo Bogišić i Miroslav Šicel. Autori leksikona pisaca su Ivo Frangeš, Ivan Martinčić, Nedjeljko Mihanović, Vesna Frangeš i Milorad Živančević.

Knjigu sam posudio u Gradskoj knjižnici jednog Županijskog središta u RH.…

više

SPAŠAVANJE UMJETNOSTI

tekst i foto orkestra: Eleonora Ernoić
foto dirigenta: R.Ricci, Festival Verdi Parma

Zagreb/ Na Veliki petak, drugoga travnja ove godine, Zagreb je imao privilegiju uživati u koncertu s publikom u dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, slušajući  orkestralno djelo Josepha Haydna “Die sieben letzten Worte unseres Erloeses am Kreuze”, HOB XX:1, 1787. (Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu), nažalost, u popratnom tekstu HNK Zagreb krivo navedene registracije (HOBXX:2 je istoimeni oratorij Josepha Haydna za orkestar, zbor i soliste, napisan, 1796. a Haydn i u ovoj orkestralnoj verziji koristi puhače i udaraljke, što je zaboravljeno napisati).

Izvedbom orkestra Opere HNK Zagreb dirigirao je Antonello Allemandi, dobro poznat zagrebačkoj publici.…

više