događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Je li imenica bol muškog ili ženskog roda
Mali jezični savjeti
Hoćemo li reći da nas muči LJUBAVNI BOL ili LJUBAVNA BOL? Odnosno, je li imenica BOL muškog ili ženskog roda?
Radi se o tome da je su riječi BOL (ž) i BOL (m) dvije različite imenice! Ona ženskog roda označava duševnu bol, a muškog roda označava fizičku bol.
Trebalo bi reći: “Imam SNAŽAN BOL u leđima i JAK BOL u koljenu, ali me muči SNAŽNA LJUBAVNA I DUŠEVNA BOL.”…
Objavljeno 29. svibnja 2012
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Mali su oglasi praktičan i koristan način oglašavanja različitih djelatnosti. Listići papira s ispisanom ponudom: jeftino vršimo uvezivanje diplomskih radova ili jeftino vršimo pretipkavanje – često su viđeni na fakultetskim oglasnim pločama.
To što je mali oglas napisan jezičnoj normi protivno, oglašivače ne brine, ali bi svakako trebalo jer korisnik i prema jezičnoj razni oglasa može procijeniti vrijednost ponude. U navedenim je …
Uredio Emil Cipar
Posljednjih nekoliko godina sve se više, posebice u publicističkom (ili novinarskom) stilu hrvatskoga jezika, upotrebljavaju dvije agresivne i, bar po mom sudu, posve nepotrebne i nezgrapne novotvorenice izvedene prema imenici oko/oči. To su riječi nazočiti i očište.
Glagol nazočiti uzalud ćemo tražiti u bilo kojem rječniku hrvatskoga jezika. On je u najužem i najdoslovnijem smislu neologizam, stvoren prvi put nakon 1991. godine bez sumnje kao zamjena za…
Narcisa Vekić (Glas Slavonije)
Međunarodni dan materinskoga jezika posvećen je svim jezicima svijeta jer je svaki jezik svojemu izvornomu govorniku materinski. Obično je mati ta koja nas uči govoriti i uz koju progovaramo prve riječi, pa otuda i naziv materinski jezik, a taj naziv u različitim inačicama postoji u gotovo svim jezicima. Drukčije rečeno, materinski je jezik prvi jezik koji naučimo, kaže ugledna sveučilišna profesorica i jezikoslovka Sanda Ham.
Međunarodni dan materinskog jezika – 21. veljače – UNESCO od…
Objavljeno 26. veljače 2013.
Pripremio: Emil Cipar
Hrvatski jezik se razlikuje od ostalih jezika u rječniku, pravopisu, gramatici i u stilu. Ovdje navodimo nekoliko primjera najčešćih stilskih pogrešaka u modernoj komunikaciji.
ne valja reći: …tekst napisan od strane IBM-ovih stručnjaka…
valja reći: tekst koji su napisali IBM-ovi stručnjaci
ne valja reći: …je pitao na koje sve načine je moguće saznati…
valja reći: …je pitao na koje je sve načine moguće saznati…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Pravopisno pravilo o pisanju ne ću, niječnice ne rastavljeno od glagola ću, mnogi smatraju bezrazložnim narušavanjem dobro ustaljenih pravopisnih navika, ali mnogi i ne znaju da se išta u pisanju ne ću, neću promijenilo.
Kada je riječ o pisanju niječnice ne uz glagole, u Hrvatskom pravopisu zapisano je staro i vrlo jednostavno temeljno pravilo: ne se piše rastavljeno od svojega glagola. Odstupanja je …
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis jezik
Otkako sam dobio sina, ne prođe dan, a da ne čujem kako Borna liči ocu ili majci. Nitko ne kaže sličiti, a isto tako ni nalikovati.
Glagoli sličiti i ličiti ne znače isto. Često se griješi u uporabi glagola sličiti, naličiti, nalikovati. Ako se tu još umiješa i srpski oblik ličiti, tada nastaje prava zbrka i više ne znamo što je točno, a što netočno. Tako čujemo kako on sliči na nekoga, sliči komu, liči na koga i liči komu. Glagol je ličiti stara riječ od koje su nastali…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Riječ pošto u hrvatskom jeziku ima različita značenja. U primjeru Pošto je kruh? znači po koju cijenu? po koliko se prodaje kruh? Pronalazimo ju također i u ustaljenom izričaju pošto poto koji u primjeru Dođi pošto poto zapravo znači: dođi pod svaku cijenu, dođi bez obzira na sve, dođi svakako. Uporaba riječi pošto u tim i takvim primjerima posve je jasna i jezično valjana.…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Ako za neku riječ tuđega podrijetla kažemo da je dobro udomaćena u našem jeziku, to ne znači da je samo upotrebno općeprihvaćena, nego znači i da je prilagođena hrvatskomu jezičnomu sustavu tako da se od nje mogu tvoriti nove riječi prema istim sustavnim pravilima koja vrijede i za naše, domaće riječi.
Imenica rekreacija pripada takvim riječima – tuđega je podrijetla, a svoju udomaćenost u hrvatskom jeziku potvrđuje, osim općeprihvaćenošću u upotrebi, i svojim tvorbenim mogućnostima.…
