LJUBAVNI BOL ILI LJUBAVNA BOL

Je li imenica bol muškog ili ženskog roda

Mali jezični savjeti
424142_231521873600914_136139496_nHoćemo li reći da nas muči LJUBAVNI BOL ili LJUBAVNA BOL? Odnosno, je li imenica BOL muškog ili ženskog roda?

Radi se o tome da je su riječi BOL (ž) i BOL (m) dvije različite imenice! Ona ženskog roda označava duševnu bol, a muškog roda označava fizičku bol.

Trebalo bi reći: “Imam SNAŽAN BOL u leđima i JAK BOL u koljenu, ali me muči SNAŽNA LJUBAVNA I DUŠEVNA BOL.”…

više

VRŠITI ILI …

Objavljeno 29. svibnja 2012

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Mali su oglasi praktičan i koristan način oglašavanja različitih djelatnosti. Listići papira s ispisanom ponudom: jeftino vršimo uvezivanje diplomskih radova ili jeftino vršimo pretipkavanje – često su viđeni na fakultetskim oglasnim pločama.

To što je mali oglas napisan jezičnoj normi protivno, oglašivače ne brine, ali bi svakako trebalo jer korisnik i prema jezičnoj razni oglasa može procijeniti vrijednost ponude. U navedenim je …

više

NAZOČAN, IZOČAN, BEZOČAN…

Novotvorenice od očiju. Prenosimo iz „Vijenca“ časopisa „Matice Hrvatske“

Uredio Emil Cipar
Posljednjih nekoliko godina sve se više, posebice u publicističkom (ili novinarskom) stilu hrvatskoga jezika, upotrebljavaju dvije agresivne i, bar po mom sudu, posve nepotrebne i nezgrapne novotvorenice izvedene prema imenici oko/oči. To su riječi nazočiti i očište.

Glagol nazočiti uzalud ćemo tražiti u bilo kojem rječniku hrvatskoga jezika. On je u najužem i najdoslovnijem smislu neologizam, stvoren prvi put nakon 1991. godine bez sumnje kao zamjena za…

više

DAN MATERINSKOG JEZIKA

Sanda Ham: Književni jezik učimo jer ga nitko ne progovara spontano

Narcisa Vekić (Glas Slavonije)
------ kultura 1.5 stupac, colorMeđunarodni dan materinskoga jezika posvećen je svim jezicima svijeta jer je svaki jezik svojemu izvornomu govorniku materinski. Obično je mati ta koja nas uči govoriti i uz koju progovaramo prve riječi, pa otuda i naziv materinski jezik, a taj naziv u različitim inačicama postoji u gotovo svim jezicima. Drukčije rečeno, materinski je jezik prvi jezik koji naučimo, kaže ugledna sveučilišna profesorica i jezikoslovka Sanda Ham.

Međunarodni dan materinskog jezika – 21. veljače – UNESCO od…

više

JEZIČNI STIL

Objavljeno 26. veljače 2013.

Pripremio: Emil Cipar
Hrvatski jezik se razlikuje od ostalih jezika u rječniku, pravopisu, gramatici i u stilu. Ovdje navodimo nekoliko primjera najčešćih stilskih pogrešaka u modernoj komunikaciji.

ne valja reći: …tekst napisan od strane IBM-ovih stručnjaka…
valja reći: tekst koji su napisali IBM-ovi stručnjaci

ne valja reći: …je pitao na koje sve načine je moguće saznati…
valja reći: …je pitao na koje je sve načine moguće saznati

više

NE ĆU I NEĆU

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Pravopisno pravilo o pisanju ne ću, niječnice ne rastavljeno od glagola ću, mnogi smatraju bezrazložnim narušavanjem dobro ustaljenih pravopisnih navika, ali mnogi i ne znaju da se išta u pisanju ne ću, neću promijenilo.

Kada je riječ o pisanju niječnice ne uz glagole, u Hrvatskom pravopisu zapisano je staro i vrlo jednostavno temeljno pravilo: ne se piše rastavljeno od svojega glagola. Odstupanja je …

više

LIČITI, SLIČITI ILI NALIKOVATI

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis jezik

Otkako sam dobio sina, ne prođe dan, a da ne čujem kako Borna liči ocu ili majci. Nitko ne kaže sličiti, a isto tako ni nalikovati.
Glagoli sličiti i ličiti ne znače isto. Često se griješi u uporabi glagola sličitinaličitinalikovati. Ako se tu još umiješa i srpski oblik ličiti, tada nastaje prava zbrka i više ne znamo što je točno, a što netočno. Tako čujemo  kako on sliči na nekoga, sliči komu, liči na koga i liči komu. Glagol je ličiti stara riječ od koje su nastali…

više

POŠTO

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Riječ pošto u hrvatskom jeziku ima različita značenja. U primjeru Pošto je kruh? znači po koju cijenu? po koliko se prodaje kruh? Pronalazimo ju također i u ustaljenom izričaju pošto poto koji u primjeru Dođi pošto poto zapravo znači: dođi pod svaku cijenu, dođi bez obzira na sve, dođi svakako. Uporaba riječi pošto u tim i takvim primjerima posve je jasna i jezično valjana.…

više

REKREACIJSKI ILI REKREACIONI

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Ako za neku riječ tuđega podrijetla kažemo da je dobro udomaćena u našem jeziku, to ne znači da je samo upotrebno općeprihvaćena, nego znači i da je prilagođena hrvatskomu jezičnomu sustavu tako da se od nje mogu tvoriti nove riječi prema istim sustavnim pravilima koja vrijede i za naše, domaće riječi.
Imenica rekreacija pripada takvim riječima – tuđega je podrijetla, a svoju udomaćenost u hrvatskom jeziku potvrđuje, osim općeprihvaćenošću u upotrebi, i svojim tvorbenim mogućnostima.…

više