događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Gotovo svima je poznato da se vlastite imenice pišu velikim početnim slovom.
Međutim, u pisanju imena, prezimena, nadimaka… a posebice ako se sastoje od više riječi, često se čine pogreške. Također se griješi kada prezime dolazi ispred imena.
Sva jednorječna ili višerječna vlastita imena, prezimena i nadimci pišu se velikim početnim slovom. Tu ubrajamo muška i ženska osobna imena, sve oblike umanjenica i odmilica:…
piše: Marija Kukić
Ja sam stalna lektorica Hrvatskoga glasa Berlin. Čitajući tekstove suradnika i čitatelja, uočila sam da se vrlo često griješi u pisanju futura I.
Futur I. ili futur prvi (lat. futurus = budući) glagolsko je vrijeme koje kazuje radnju, stanje ili zbivanje koji će se tek dogoditi.
To je SLOŽENO glagolsko vrijeme jer se tvori od dvije riječi;…
Iz naše arhive/ objavljeno/ 09.04.2011
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Kako komu priopćiti da u svojoj duševnoj boli nije sam, nego da tu bol dijelimo? U europskim jezicima prisutne su dvije smjernice, a oslanjaju se na spomenute riječi: dijeliti i bol.
Poslužimo li se latinskim izrazom, upotrijebit ćemo riječ dolor, pa tada kondoliramo, doslovno subolijevamo. I engleski će se poslužiti tim izrazom te će se izražavati condolences, no engleski se može poslužiti i grčkim izrazom za sućut, koji glasi sympathy.
Na novogrčkom je moguće suosjećati izraženijom boli u složenici…
MALI JEZIČNI SAVJETI/objavljeno 13.04.2011.
Časopis Jezik
Nedavno smo na državnoj televiziji slušali u emisiji Branimira Bilića različite novinare, političare i hrvatske javne osobe kako govore o hapšenjima, kako je došlo vrijeme da se “političare koji su se ogriješili o zakon počne hapsiti”.
Mnogi su se s pravom zapitali što je s hrvatskom riječju uhititi? Oni koji su u škole krenuli poslije 1991. drugačije nisu ni učili, tako bi trebalo i pisati i govoriti.
Do 90-ih godina međutim, hapšenje je bila jedina dopuštena riječ u…
MALI JEZIČNI SAVJET /objavljen 28.08.2011.
ČASOPIS JEZIK
Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni zašto!, plemenita je krilatica na plakatu kojemu se značenjski nema što prigovoriti. Ali, ako ga uspijemo shvatiti – naime, da nema slike, na slici hrvatske zastave, naših junaka Gotovine i Markača – mogli bismo pomisliti da nas pitaju zašto sve za Hrvatsku (Zašto ni Hrvatsku?), a ne da uzvikuju da za Hrvatsku treba sve dati, a Hrvatsku ni za što ne treba dati.…
Iz naše arhive/13.12. 2011
od Časopis Jezik,
Kako valja reći i napisati koliko je sati? Načelno, tako da nam svima bude jasno što je napisano i da znamo koliko je sati.
Razgovorno možemo reći …pet i pet popodne. Razgovorno se kaže i frtalj pet i tri frtalja pet i kvarat pet i pola pet i pet minuta …a da se pri tom misli na popodnevno vrijeme.
U književnom jeziku valja pripaziti jer je zadaća književnoga jezika omogućiti priopćajnu jasnoću.
Nije pet popodne, nego 17 sati. Tako Amerikanci računaju…
Prvi puta objavljeno na “Hrvatskom glasu Berlin” 30. prosinca 2010
Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik
Zrcalo je hrvatska riječ praslavenskoga podrijetla. Nalazimo ju u slovenskom, češkom, poljskom, ruskom i u makedonskom jeziku. Korijen joj je u glagolu zrijeti, što znači vidjeti, gledati. U svim se starijim hrvatskim rječnicima nalazi samo zrcalo, kao i u većine starih hrvatskih pisaca.
Iako je zrcalo je u hrvatskom jeziku starija riječ od ogledala, ogledalo je u 20. st. potiskivalo zrcalo pa je zrcalu upotreba zbog toga neopravdano smanjena. U Razlikovnom…
MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik
Naša članica, inače profesorica hrvatskoga jezika i lektorica, pitala nas je kako se piše pulska arena. Riječ je, naravno, o znamenitoj građevini u Puli. Njezino je pitanje opravdano jer pravopis ne navodi izričito taj primjer, a rabi se različito – Pulska Arena, pulska arena, Arena u Puli, arena u Puli, Pulska arena.
Pravopis nema dvojbi – nazivi se građevina pišu velikim početnim slovom – pišemo Berlinski zid, Kineski zid, Eiffelov toranj, Kip slobode……
MALI JEZIČNI SAVJET
Časopis Jezik
Ponudi li nam književnojezična norma samo jednu mogućnost – prigovaramo jer nam se čini da nam takva norma sužava jezični izbor i osiromašuje izraz. Ponudi li nam norma dvije ili više mogućnosti – opet prigovaramo – jer kakva je to norma u kojoj može i jedno i drugo i treće?
Rijetko se pak zamislimo nad tim zašto norma u nekim slučajevima nudi samo jedno rješenje, a u nekim slučajevima dva ili više valjanih rješenja; rijetko mislimo o razlozima i opravdanostima normativnih preporuka.…
Iz naše arhive ...objavljeno 24.06.2011
Ako su Ivica i Marica brat i sestra, je li Ivica Maričin brat, a Marica Ivičina sestra ili je pak Ivica Maricin brat, a Marica Ivicina sestra?
Pitanje je zapravo kako glase pravilni oblici posvojnih pridjeva muških i ženskih imena na …ica kao što su primjerice Jurica, Perica, Tomica, Milica, Đurđica, Dragica…
U hrvatskom književnom jeziku posvojni pridjevi spomenutih imena…