TAJNA KRVAVOG MOSTA

Iz naše arhive /objavljeno 12.01.2018.

Priča o dva zagrebačka brežuljka

tekst i foto: Marijana Šundov

1. Pogled na gradZagreb, siječanja 2018./ Za Rim kažu kako je grad sagrađen na sedam brežuljaka, za Zagreb se može reći kako je iznikao na dva.

Da, na dva brežuljka su – u davna vremena – kako to obično kažu na početku priča – bila dva grada – svjetovni, kraljevski, slobodni Gornji grad, Grič – Gradec te na drugom brijegu onaj duhovni sjedište biskupa – Kaptol.

Bila su nekad davno dva posebna gradića, a od 1850. godine, skladno uklopljena u jedinstveni, predivni Zagreb.

Priča o Zagrebu počinje prije, ali prvi pisani spomen grada, potječe iz 1094. godine kada je kralj Ladislav osnovao na Kaptolu zagrebačku biskupiju. I danas …

više

OKRUTNOST LJUBAVI

Anela Borčić

Netko je početkom prosinca isključio
svjetlost nutarnju u biljkama, moru, nebu
i otok je postao izlog za zimu

Dogodilo se to u po daha, koraka, vala
u po misli kako zima još nije stigla
a možda i neće ove godine…

više

HRVATSKA KROZ VRIJEME

prilog: Goran Vidaček, Makedonsko – hrvatsko društvo / www.mhd.mk 

Tetovo/ Makedonsko-hrvatsko društvo (MHD) je 09. 06. 2021. u Tetovu organiziralo likovnu izložbu pod nazivom “Hrvatska kroz vrijeme”.

Autori radova su oko 20 polaznika višemjesečne likovne radionice koju je vodio mr. Slavčo Maksimovski.

Posebno smo počašćeni što je izložbu posjetila i otvorila veleposlanica Hrvatske u Makedoniji, gospođa Nives Tiganj.

„Ugodno sam iznenađena ovim kreacijama koje sam vidjela, ne mogu vjerovati da su ovo crteži 11-godišnjaka i zaista svaka čast organizatoru i ideji. Ta izložba “Hrvatska kroz vrijeme” dovela me ovdje u Tetovo nakon pandemije nakon ublažavanja mjera, po prvi put da posjetim Makedonsko-hrvatsko društvo. Makedonsko-hrvatska suradnja izvrsna je i u drugim kulturnim područjima, kao što su glazba i druga područja”, rekla je veleposlanica Tiganj.…

više

EMPATIJA

Iz naše arhive/ objavljeno 08.05.2018.

piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.

Za vrijeme posjeta mami u bolnicu, navratih njezinoj liječnici na konzultacije; ova sva zadubljena u papire s kojih ni pogleda nije skinula, umjesto odzdrava odmah prijeđe na stvar, riječima: “Recite…?”

Kad joj rekoh ime pacijentice, liječnica, i dalje ne dižući pogleda sa svojih papira, u dahu izvijesti o svim obavljenim medicinskim zahvatima, ustanovljenoj dijagnozi i prognozi. Oči je podigla tek kad ju upitah kakve to veze ima s mojom majkom.

Prstom pokaza na krevet jedne pacijentice i upita: “Nije li to pacijentica o kojoj me pitate?” A “to” stvarno nije bila moja majka. “To” je možda bila nečija majka, ali nekoga drugog djeteta, ne mene.

 Malčice ustuknuvši, bez i primisli na ispriku, liječnica okrene ploču i, kao robot, savršeno me izvijesti o zdravstvenom stanju moje majke, profesionalno kao mehaničar kad mu dovezem auto na popravak. Sa strane struke toj liječnici ništa ne mogoh zamjeriti, profesionalnosti joj nije manjkalo. No osjećajnosti joj je sigurno manjkalo.

više

SANJALA SAM…

Iz naše arhive/ Objavljeno 30.10.2013.

foto: Emil Cipar
tekst: Sonja Breljak

DSC00176
Sanjam, prije neku noć, moj grad. A odavno nisam. Sumrak je, i ja promatram sunce koje tone iza obrisa poznatih planina. Ah, kako je davno od tad! I kako se puno dogodilo između dva ovakva sumraka.…

više

VREMEPLOV

Sjećanja na Baranju

piše: Milan Rajšić

“Borba čovjeka protiv vlasti je borba pamćenja protiv zaborava.”

Ovu rečenicu iz Kunderine, Knjige smijeha i zaborava, izgovara Mirek glavni junak romana.

Ovaj životni princip svakodnevnog prisjećanja na događaje u proteklim desetljećima, prakticiram redovito, svakoga dana.

Kundera u svome romanu nudi i matematičku formulu za sjećanje koju ja ne koristim, već se mučim s pojmom sjećanja između …

više

KROMOSOMSKA NOINA ARKA

Sven Adam Ewin

Ni jednog časa ti nisi sama,
U tebi vrvi kao na sajmu.
Svi tvoji preci, u kolonama,
U tvome tijelu žive – u najmu.

Ni jedan od njih ne nedostaje.
Svaki u tebi traži zraka.
Njihova mladost u tebi traje.
Ti si njihova Noina arka.…

više

MALI LJUDI ZA VELIKA DJELA

Podrška djeci s poteškoćama

tekst i foto: Slavica Jurčić

Moj dječak je odrastao, postao je zreliji, pametniji, ali on je u svojoj duši dIjete, ono nevino, čiste i neiskvarenE duše.

Kao mali imao je kroničnu astmu koja ga i danas pati. Sve ove godine mi smo mu pokušavali olakšati život.

Dvije godine je boravio u Crikvenici na talasoterapiji. Iz kuće smo izbacili tepihe, imamo antialergijski usisavač, centralno grijanje.

Ipak, ova zločesta bolest dolazi iznenada, kada se najmanje nadamo. Uvijek se sjetim riječi jedne liječnice: “Od astme se umire! Mi se moramo prilagoditi njoj a ne ona nama.”

Ove zime je Domagoj išao na gradske bazene, na terapijsko plivanje. Paraolipijski klub ima divnog trenera, Davora, koji s djecom i osobama s poteškoćama strpljivo radi.

U Klubu je s djecom radila i Maja Mišić, djevojka koja ima veliku volju i snagu pomagati drugima. Ona je u Viber grupu poslala upit, želi li netko ići na Vir na ljetovanje. Bila je subota, nitko se nije javio, ja sam ju pitala može li ići obitelj iz Petrinje, ali ova obitelj nije mogla ići. Tata Goran je promijenio firmu, kuću u Petrinji treba urediti, djeca još idu u školu.

U razgovoru s Majom i Goranom Vickovićem (organizator inicijative) s Vira, saznajemo da oni svake godine daruju 2 ljetovanja za djecu i obitelj djece s poteškoćama. Pitala sam za nas, tata, Domagoj i ja, majka dječaka sa 100% tjelesnim oštećenjem.

Termin je 10.6 -17.6 pred sezona, Bobovik , Vir, apartman u prizemlju, Elio Kuraja nam plaća smještaj kod Đanija Čvangića, apartman ima 3 zvjezdice.

Elio Kuraja je ugostitelj koji ima Snek bar Bolero. Svaki dan nam dostavlja ručak, i već prvi dan nakon dolaska sa plaže dostava nam donosi prvu porciju.

Domagoj je pojeo sve, to je znak da je Elio Kuraja vrhunski ugostitelj i domaćin.

Sve ove godine ovi mladi ljudi Goran, Đani, Elio rade na promicanju turizma na Viru. Svi oni su porijeklom iz Slavonije, žive ovdje i vole svoj Vir.

Na Vir se autocestom od Slavonskog Broda stigne za 5 sati.

Zavoljeti Jadran, ljude koji tu žive, grade i pomažu ljudima poput nas, obitelji djece s posebnim potrebama. Treba biti zahvalan, ovo su za njih vremena puna iskušenja , izazova, ali znam da su oni jaki, njihova djela nam pokazuju da ima nade.

Prvi dan u moru primjećuje Domagoj “Pametne male gadove” tako naziva morske ježeve, koji pokazuju da je more čisto, stavlja masku i peraje te roni poput neke ribe.

Kao majka dječaka koji pati od tjeskobe, anksioznosti i depresije vjerujem da će ovaj odmor napuniti baterije mojem Junaku, da nastavi svoj studij.

Za dobra djela je potrebno malo, ali potrebna je i velika volja. Sve to nam daje nadu u ljude, male ljude za velika djela.…

više

KAKO BITI ŠTO BOLJI RODITELJ

Deset zlatnih pravila u odgoju djeteta

piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.

Svatko od nas teži tome da bude što bolji roditelj svome djetetu. Svako dijete je individua i svaki odnos između roditelja i djeteta je različit pa vrlo često nema smisla slijepo se držati nekih univerzalnih savjeta. Ipak, postoje neka pravila kojih bi se svaki roditelj kojem je stalo do dobroga odnosa s djetetom trebao pridržavati….

1. Nikada ne udarajte svoje dijete

Svaki roditelj zna kako ga dijete može izludjeti i dovesti u situaciju kada poželi udariti ga po guzi, no nemojte si dopustiti da to doista i učinite. Maknite se od djeteta, umijte se hladnom vodom, vrištite u jastuk… Pokušajte potrošiti nakupljenu negativnu energiju na drugi način koji ne ugrožava vaše dijete.…

više