12 JEZIK RODA MOGA

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Izraz srdačan pozdrav najuobičajeniji je i stilski najneutralniji, ali ima i drugih pozdrava pa se čuje često i lijep pozdrav.
Pozdrav može biti, prema primjerima iz računalnoga korpusa hrvatskoga jezika, banalan, dobrostiv, efektan, gromki, hrapav, iskreni, lijepi, kratak, kritičan, ljubazan, mirisni, milozvučan, nezaobilazan, običan, obvezatan, poseban, slučajni, snažan, srdačan, stidljiv, svečani, svojevrstan, topli, tradicionalan, vatreni, vedri, veliki, zadnji, zadovoljavajući, zahvalan, bogoljubni,…

više

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Tri su naziva za sjevernoga jelena u upotrebi: irvas, sob i los pa i četiri ako ubrojimo i naziv sjeverni jelen. Za tu životinju teško da možemo imati svoj jednočlani naziv jer ta životinja ne živi u našim krajevima, a kad je pojam došao k nama, normalno je da je došao i njegov tuđi naziv, ali kako nije jedan naziv, valja se zapitati koji je najbolji. Naš je naziv sjeverni jelen, ali on je dvočlan, razumljivo je što se u…

više

MALI JEZIČNI SAVJETI
od: Časopis Jezik

Jezikom se izražavamo na dva načina – govorom i pismom. Pogrješno je misliti da je pismo vjerna slika govora i da je govor vjerna slika pisma; ne pišemo kao što govorimo i ne čitamo kako smo napisali. A ta je razlika uočljiva i kada je o infinitivu riječ.
Infinitiv je glagolski oblik koji završava nati ili ći: odlučiti, govoriti, poći, ići, a infinitivom tvorimo buduće vrijeme tako da mu pridodamo ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. Ako je ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će ispred infinitiva, napisat ćemo onako kako smo…

više

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Riječ je prost (prosto) vrlo stara sveslavenska i hrvatska riječ. U svom je starijem značenju istoznačna riječi slobodan. Iako danas prost (prosto) ne upotrebljavamo u tom značenju, još u 19. stoljeću nije bilo neobično upotrijebiti prost u onom značenju u kojem bismo u suvremenom jeziku upotrijebili slobodan. I danas su nam dobro poznati stihovi, zbog popularnosti i uglazbljeni, koje je 1842. sročio D. Demeter:…

više

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik
Imenica kolega zadaje poteškoća, što bontonskih, što značenjskih, što gramatičkih.
Kolega znači osobu koja je istoga zanimanja, zvanja ili znanja. Kad profesor kaže studentu ili asistentu …dragi kolega …to mu kaže kao osoba koja je zvanjem (a trebala bi biti i znanjem) nadređena i kojoj pristojnost nalaže takvo obraćanje. Ali ako student ili asistent kaže profeosru …kolega …takvo se obraćanje smatra nepristojnim.…

više

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Kada je o pisanju ije i je riječ, mnogo je nedoumica, često se griješi. U početnim se razredima osnovne škole ije i je doslovce godinama uči i zadaje muka.
Tko se ne sjeća diktata u kojima je trebalo zapisivati cvijet i cvjetić, mlijeko i mljekar(kao da još uopće itko donosi mlijeko na kućne pragove), pijesak i pješčan, bijel ibjelina?
Nekomu ije i je ne zadaje glavobolje, a netko je uvijek…

više

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Ostavimo li se modnih savjeta o mini suknjama i drap haljinama i pepita tkaninama i tko i kada i u kojoj prigodi navedene odjevne predmete smije i treba nositi, evo kratkoga pravopisnoga savjeta o tom kako ih treba pisati.
S obzirom na to da slične sveze riječi poput spomen-ploče, lovor-vijenca, izvor-vode, biser-grane, uzor-majke… pišemo tako da između riječi stavljamo spojnicu (-), pitanje je pišu li se i naši modni detalji prema istom načelu, dakle: mini-suknja, drap-haljina,…

više

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Skače li Blanka u vis ili uvis? Možemo u novinama pročitati oboje, a ni pravopisi nisu suglasni.
Pitanje se, zapravo, odnosi na sastavljeno i rastavljeno pisanje dviju ili više riječi. Načelno, u tom ne bi trebalo biti većih pravopisnih dvojbi s obzirom na to da se dvije ili više riječi sastavljaju samo ako sastavljene daju novo značenje, različito od onoga koje imaju kada su rastavljeno napisane.…

više

Mali jezični savjeti
od Časopis Jezik

Auto je kraći, razgovorni oblik automobila. Budući da se često upotrebljava, za razliku od većine naših razgovornih riječi, našao je svoje mjesto u hrvatskim gramatikama, a tako i u književnom jeziku. Pripada imenicama muškoga roda stranoga podrijetla kao što su bendžo, gaučo, indigo, kakao, korzo, loto, mikado, rodeo, video.
Te su imenice svojim oblikom (nastavkom -o) slične većini imenica srednjega roda (blago, brdo, dno, jedro, jugo, kino, selo, stablo,…

više