GENERACIJA

piše: Kitana Žižić

Kad sam odrasla dovoljno da se smijem nadati ljubavi, nisam mnogo razmišljala o njoj. Zaljubljive prirode očaravalo me to lebdjenje naraslim krilima. I moja prijateljica je bila sklona zgodnim mladićima, pa ipak smo obje pripadale generaciji, koja je Hvaranima predstavljala vrlo veliku zagonetku.

Svi smo se u razredu voljeli, i cure i dječaci, ali smo prvenstveno bili dobri drugovi. Izvodili smo svakakve manguparije poput sve ostale djece, gajili međusobne simpatije, ponekad na toliko intenzivan način da je slomljena…

više

TEMATSKO DOGAĐANJE HRVATSKOG FORUMA

Što nam rade naši u Makedoniji

tekst i foto: Marko Vidaček

Tetovo/ U organizaciji Hrvatskog ForumaMladi u pokretu,  25. srpnja u prostorijama IRZ-a u Tetovu održano  je događanje iz tri tematska dijela.

Najvažniji dio događanja obuhvatio je Povijesni razvoj Dubrovačke Republike, njezine karakteristike i najvažniji događaji njezina postojanja koji  je vodio dipl. povjesničar i koordinator HF-a Ljubiša Marković.

Drugi tematski dio bio je posvećen lokalnoj i područnoj samoupravi Hrvatske, s posebnim osvrtom na povijesni, kulturni i pravni aspekt hrvatskih županija, koji je moderirao glavni tajnik HF-a Marko Vidaček i dugogodišnji član Makedonsko-hrvatskog društva u Tetovu.…

više

DAN POSLIJE, GODINAMA POSLIJE…

piše: Dragica Šimić

O Hrvatima u B i H  i njihovom stradanju tijekom Domovinskog rata,  u Hrvatskoj se pisalo malo ili nikako. Nikada  mi nije bilo jasno  od koga i zašto se skrivala ta istina, istina o porobljenom  gradu Bugojnu i etničkom čišćenju Hrvata  od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U tom etničkom čišćenju prognano je 14 000 hrvatskog stanovništva, ubijeno je 200 od kojih je 85 civila. Oko  2 000  Hrvata bilo je zatočeno u logorima, njih 550 u zloglasnom logoru Stadion (ispod tribina Iskrinog stadiona)  a 294 logoraša punih osam mjeseci  bili su psihički i fizički zlostavljani. Neki od njih su odvedeni  iz logora, njihova tijela nikada nisu pronađena  te se vode u evidenciji nestalih.…

više

  VESNINIM VRELIM TRAGOM

piše: Božica Jelušić

Prevrćući stare bilježnice, kojima slijedi bacanje, nailazim na hitre i vrlo kratke bilješke iz nekog susreta (ili razgovora, ili možda iščitavanja, jer izvor nije naveden) s VESNOM PARUN, posljednjom pjesnikinjom naših prostora, koja je svoju umjetnost i poziv svjedočila vlastitim životom.

Pisala sam o njom nekoliko puta, govorila u povodu obljetnica, posvetila joj nekoliko pjesama, što je uglavnom ostalo nezamijećeno. Nije mi to presudno, već proživljavam način na koji su se naša druženja…

više

DUGA

Mate Milas

Sjedni sa mnom, sine, gle, još toplo je žalo
Sjedni s majkom svojom, od brige sva se tresem
Ja pomislih luda da na um ti je palo
Zaplivat za dugom opsjenom ponesen

Al’ pogledaj, majko, zar prelijepa nije
Ja taknut tek žudim sjajne te čari…

više

SVETA ANA

Iz naše arhive/ objavljeno 26.07.2015.

piše: Ruža Silađev
I’ sela u polje, na putu za Svetu Anu, priko Bivolča i Jugova Polja, na Resanović, pa sve do Tetmana, kad bi dude znale pripovidat …

Pripovidale bi od salaša, gazda, biroša i odadžija.  Salaša je bilo nuz drum, veliki i mali. Siromaški i bogati. Rusov salaš, dva Olcerova, Mrčkov, a posli Bročin ka’ su se Mrčkovi zaželjili sela. Dole nuz kanal čelo Maloga i Velikoga Šibovca, Košutov salaš, Makov, a posli Purišin ka’ jim je poginilo dvi divojke u partizana, pa su od zafalne države dobili švapcki salaš. Popin salaš,…

više

Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?

Iz naše arhive/ objavljeno 01.06.2011.

MALI JEZIČNI SAVJETI
Časopis Jezik

Kako je dobro reći svetičino ime, Moli za nas, sveta Ana ili Moli za nas, sveta Ano?

Kako se  obraćamo ženskim osobama čije ime završava na -a (Ana, Ivančica) ili čije zanimanje završava na -a (učiteljica) ili uopće, kakav je vokativ imenica za ženske osobe na -a (prijateljicasvetica)?
Pitanje je, naravno, o vokativu ženskih imena – o obliku ženskoga…

više

TRAŽEĆI SUNCE

Iz naše arhive/ objavljeno 22.06.2015

Ovo je priča o majci jednog našeg mladog, poginulog logoraša. Često se sjetim, pa zapitana kako živjeti život bez iskonskoga sunca, a umrijeti se ne može bez božje volje, napisah ove redove.

piše: Dragica Šimić
Govorila  je da ga noću sanja, ali nikad  mu ne vidi lice. I doziva ga imenom, ali on se ne okreće,  ili je ne čuje,  ili je krenuo nekim svojim putem, samo njemu znanim.

Uspije prepoznati njegovu visoku, mladićku siluetu, osjeti njegovu prisutnost, ali brzo odlazi baš kad pruži ruku da mu podraga kosu. Već je blizu njegovih crnih uvojaka,  on se brzo udaljava ranjavajući njenu dušu toliko da se odmah budi iz sna i grca u suzama sve dok se jutro lijeno…

više

KAD ZEMLJA PROGOVORI

Bugojno/ Na području Ravnog Rostova u okolici Bugojna, nastavljena je ekshumacija, nakon što su nedavno, prilikom građevinskih radova, otkriveni ljudski posmrtni ostaci.

Mi smo danas, iako nas je kiša prekidala u više navrata,  pronašli  kompletne posmrtne ostatke tri osobe. Oni će kako sam već rekao  biti prebačeni u prosekturu groblja na Prahuljama u Travniku gdje će se u idućih mjesec dana otprilike obaviti identifikacija uz pomoć DNK.

više